Kada je (zdrava) prehrana u pitanju, ljeto je definitivno godišnje doba kada možemo najviše uživati u zdravim i svježim namirnicama, prije svega u sezonskom i raznobojnom voću i povrću.
Barem ljeti trebali bi izbaciti prženu i masnu hranu, a kvalitetnu ribu konzumirati što više (u svakom slučaju više od jednom do dva puta tjedno). Sve to može i te kako dobro utjecati na naše zdravlje, ali i pomoći u prevenciji bolesti, objavljuje Ordinacija.vecernji.hr.
Umjerena konzumacija vina
Šarenilo voća i povrća na tanjuru nudi i paletu nutrijenata i fitonutrijenata koji pružaju zdravstvene blagodati od zaustavljanja štetnih slobodnih radikala i protuupalnog djelovanja do snižavanja kolesterola. Ljetna prehrana mora obilovati svim vrijednim nutrijentima koji služe kao štit od štetnog zračenja te tako pomažu u prevenciji raka kože te sprečavaju boranje i prijevremeno starenje kože.
Narančasto, žuto i crveno voće i povrće sadrži biljne pigmente koji potiču pigmentaciju i ujedno posjeduju antioksidativno djelovanje. Stoga je tijekom ljeta uputno uživati u marelicama, breskvama, dinjama, lubenicama, mrkvi... – objašnjava doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, nutricionistica te upozorava kako bi masnu, prženu, dimljenu i začinjenu hranu trebalo izbjegavati tijekom cijele godine, a posebice ljeti.
Hrana bogata zasićenim mastima povećava opasnost od stvaranja naslaga unutar krvnih žila i time podiže rizik od začepljenja krvnih žila dok začinjena hrana navlači na sebe vodu i može uzrokovati dehidraciju. Umjesto toga, savjetuje se uvrstiti obilje ribe i nemasnog mesa peradi, upozorava doc.dr.sc. Vranešić Bender. Kao ljetni ideal, nutricionistica ističe upravo mediteransku prehranu. Znanstvena istraživanja svaki put iznova potvrđuju blagodati ove prehrane, a svježi začini koji se koriste doprinose prevenciji bolesti uz već dobro poznate namirnice poput ribe, maslinovog ulja, cjelovitih žitarica...
Krvne žile i mozak od štetnih radikala štiti i umjerena konzumacija vina, pogotovo crnog, ali ne valja pretjerivati. Ljeti kako bismo utažili žeđ, najčešće posežemo za hladnim napitcima. No, bolje ćemo se rashladiti ako pijemo tekućine sobne temperature ili konzumiramo tople čajeve i napitke. U zemljama gdje vrućine ne prestaju tijekom cijele godine, tradicionalno se piju topli čajevi kako bi rashladili organizam – savjetuje Darija Vranešić Bender.
Što s mliječnim proizvodima?
Kako ne bi dodatno opterećivali probavni sustav, poželjno je konzumirati svježe namirnice u češćim, ali manjim obrocima te svakako izbjegavati previše slatka jela i pića. Nikako ne treba zaboraviti niti na mliječne proizvode.
Organizam ljeti za vrijeme vrućih dana prirodno traži hranu koja je lagana za probavu, bogatu sadržajem vode i minerala koji se gube znojenjem, s više vlakana, a manjom količinom masnoća i proteina. Svježi voćni sokovi i fermentirani mliječni proizvodi s niskim udjelom masti korisni su izvor enzima, prijateljskih bakterija, vlakana, te vitamina i minerala – zaključuje doc. dr. sc. Vranešić Bender.