Profesorica dr. sc. Mirjana Kasapović sa Zagrebačkog sveučilišta zajedno s Ivanom Pepićem, doktorandom sa Sveučilišta u Ženevi objavili su u uglednoj Švicarskoj politološkoj reviji koju izdaje Švicarska udruga političkih znanosti (SPSA) tekst predstavljajući jedan od izbornih modela po uzoru na "geometrijsku sredinu" kojim bi se moglo spriječiti preglasavanje Hrvata i na taj način izigravanje daytonskih kategorija, piše Večernji list BiH.
Zajamčena mjesta
Tekst naziva "Od Daytona do Bernske Jure: Izbor hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine" donio je čak i precizne matematičke izračune koji pokazuju kako bi se osigurala mogućnost da Hrvati dominantno izaberu svoga člana državnoga vrha. Inače, Bernska Jura je administrativna jedinica s francuskim govornim područjem unutar švicarskog kantona Bern. Prema ustavu kantona, jedan od sedam članova Izvršnog vijeća Berna mora biti državljanin ovog područja koji govori francuski. Od 160 mjesta u Velikom vijeću Berna, 12 mjesta rezervirano je za Bernsku Juru. Kroz izborni sustav zajamčeno je da pripadnici francuskog govornog područja presudno utječu na izbor svojih predstavnika. Autori Kasapović i Pepić navode kako je nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, međunarodna zajednica predstavljala je konsocijaciju u BiH kao dominantni izvor političkih problema u zemlji. No, rezultati ustvari pokazuju da je preglasavanje izvor problema. U radu se raspravlja o mogućem rješenju crpeći inspiraciju iz primjene geometrijske sredine Bernske Jure. Rad se fokusira na izbor hrvatskog člana u tročlanom Predsjedništvu kao predstavnika najmanje brojne nacionalne zajednice. - Tvrdimo da bi primjena geometrijske sredine temeljene na rezultatima u općinama s hrvatskom većinom mogla eliminirati određene pritužbe i oslabiti prilike za izbor hrvatskog člana od strane birača s dominantno bošnjačkih područja - navode u radu. Situacija u kojoj Bošnjaci preglasavaju Hrvate raspiruje tenzije između ta dva naroda. Posve precizno utvrdili su da je najviše glasova Željko Komšić dobio od bošnjačkih birača, a 2010. godine osvojio je više glasova od prva dva kandidata koji su se natjecali za bošnjačko mjesto. Promjena izbornih propisa iz 2000. pokazao se punim promašajem jer je obeshrabrio umjerenost i međuetničko glasovanje i favorizirao srpske tvrdolinijaše u RS-u, a u Federaciji BiH ohrabrio Bošnjake da preglasavaju Hrvate. Naveli su kako je 2000. to rezultiralo narušavanjem konsocijacijskih modela te poticajem dolaska na vlast gotovo isključivo bošnjačkih stranaka i marginaliziranjem Hrvata. - Želja bošnjačkog vodstva za majorizacijom (Basta, 2016: 951) i strah Hrvata od pokornosti (Belloni, 2009: 358) mogu se vidjeti kao dva od glavnih razloga napetosti među dvama konstitutivnim narodima od samog početka Federacije - navode. Bošnjačke elite zahtijevaju snažnu centraliziranu vladu na državnoj razini i ukidanje entiteta. Ovaj cilj podržavaju i "multietničke stranke" koje ne uspijevaju prikupiti međuetničke glasove među ne-Bošnjacima, kao što su SDP BiH, DF i Naša stranka te etnokonzervativne stranke, uglavnom SDA. Većina pak Hrvata želi veću autonomiju za svoju skupinu kroz veće ovlasti kantonima ili se zalaže za novu teritorijalno-upravnu cjelinu sastavljenu od općina s većinskim hrvatskim stanovništvom. Moguće rješenje ovih zloporaba Kasapović i Pepić vide u modelu geometrijske sredine, odnosno centripetalnog pravila združivanja glasova koje se primjenjuje za zaštitu manjina, a koje zahtijeva međuregionalnu podršku za izbor kandidata. Model se primjerice primjenjuje samo za izbor predstavnika manjine francuskog govornog područja na izborima izvršne vlasti za švicarski kanton Bern. Kao bošnjačko-hrvatska Federacija, Kanton Bern sastoji se od dva velika segmenta koja su nesrazmjerna. Slično kao u BiH, francuska zajednica bila je preglasana, zbog čega su u dva navrata bili organizirani veliki prosvjedi. Reformama je zajamčeno da se glasovi koje su dobili kandidati iz Bernske Jure računaju zasebno za cijeli Kanton i Bernsku Juru. Za izbor u prvom krugu također je potrebna apsolutna većina glasova iz cijelog kantona. Model geometrijske sredine za hrvatskog člana Predsjedništva BiH provodi po tvrdnjama autora i presude Europskog suda za ljudska prava. Umjesto Federacije BiH sastavljene od deset županija, kao rješenje je i da se preuredi s dvije jedinice. Time bi BiH bila sastavljena od tri entiteta od kojih bi svaki bio etnička većina i manjina, što bi bilo rješenje u skladu s presudama ECHR-a.
Glasovanje preko "granice"
No, po sadašnjem ustroju članovi Predsjedništva birali bi se iz triju regija, pet županija u kojoj su većina Bošnjaci te jedan kandidat iz pet regija s hrvatskom većinom, dok bi se regija C sastojala od RS-a. Za pobjedu na izborima svaki od kandidata imao bi najveću geometrijsku sredinu. Da je primjerice primijenjena geometrijska sredina na izborima koji se odnose na glasove u općinama s hrvatskom većinom, Komšić bi ih sve izgubio, a pobijedili bi kandidati HDZ-a Ivo Miro Jović, Borjana Krišto i Dragan Čović. Međutim, ova metoda ne otklanja do kraja prijetnje preglasavanja. Kao i u slučaju Bernske Jure, pobjeda u hrvatskim regijama ne bi uvijek bila dovoljna ako kandidati ne mogu dobiti dovoljno glasova u ostatku FBiH. Zbog toga će kandidati voditi kampanju i izvan hrvatskih područja kako bi dobili potporu, kažu.
interesantno je da li 12 od 160 mogu da blokiraju cijelu zemlju, na ovo bi svak pristao ali HDZ hoće iako ih ima 10 puta manje da to bude 1 HDZovac jedan Bošnjak pa bio to građanin ili vjernik ili mješoviti brak ili.. oni hoće 1:1 ima li to u Švici nema nigdje osim U BiH HDZovci žive ko bubreg u loju nemogu da popune kvotu pozicija koje dobiju, a i to him malo.