Zbog činjenice da bi akcijski plan pod nazivom Zajedničko regionalno tržište trebao uključivati i inicijativu “mini Schengen”, odnosno liberalizaciju kretanja robe i ljudi u regiji, mnogo je prijepora bilo i ovog puta, i to ne samo u BiH. Inicijativa koju najviše “guraju” Srbija i Albanija podsjeća na neku vrstu nove Jugoslavije, u kojoj bi Srbi (a ovog puta i Albanci), vodili glavnu riječ i brojčano dominirali. U svakom slučaju, unutar BiH bilo je dogovoreno da se uradi cjelovita analiza na temelju koje će Predsjedništvo i Vijeće ministara BiH odlučiti kako se postaviti na skupu u Sofiji.
Analiza je izostala, a iako je bošnjačka politika i sama bila vrlo skeptična prema ideji “mini Schengena”, odgovornost za izostanak dogovora unutar BiH ministrica vanjskih poslova Bisera Turković pokušala je svaliti na hrvatske predstavnike jer nisu sudjelovali na naprasno sazvanoj telefonskoj sjednici Vijeća ministara u petak. Kako kaže, evidentno je da hrvatski ministri opstruiraju europski put BiH.
Žestoko su joj odgovorili prvo zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić, a potom i dopredsjedatelj Vijeća ministara i ministar financija Vjekoslav Bevanda, koji je poslao i pismo predsjedatelju Zoranu Tegeltiji. On je predložio da se najkasnije do početka summita usvoji materijal koji je već ponuđen na sjednici Vijeća ministara i koji sadrži “zaključak broj 2”, kojim se u proces uključuju nadležne razine vlasti.
- Kako smo posljednjih dana svjedoci različitih tumačenja i samoinicijativnih postupaka pojedinih članova Vijeća ministara BiH te medijskih špekulacija u vezi s odnosima hrvatskih dužnosnika, kako mene tako i mojih kolega u Vijeću ministara u pogledu europskog puta BiH, ovim putem želim još jednom istaknuti našu apsolutnu i nedvojbenu opredijeljenost putu BiH prema punopravnom članstvu u EU - napisao je Bevanda. On se osvrnuo i na inicijativu “mini Schengen” te izrazio nadu da će se to vezati za širu politiku europskih integracija koja će dobiti funkcionalnu i jasnu regionalnu perspektivu, kao multilateralni sporazum koji podrazumijeva mjere koje će rasteretiti ekonomiju, pospješiti trgovinu, investicije, velike infrastrukturne i energetske projekte uz temeljni cilj afirmacije četiriju europskih sloboda. Brkić je pak podsjetio da je upravo SDA bio više nego sumnjičav prema “mini Schengenu” te pozvao Turković da umjesto napada doprinese postizanju kompromisa.
Političke nedoumice
A kompromis unutar BiH o ovom pitanju itekako je potreban i moguć. U cjelini gledano, konkretne aktivnosti predviđene Berlinskim procesom ubrzat će ekonomski rast i približavanje cijele regije članstvu u EU. Tim aktivnostima u velikoj mjeri operacionalizira se ekonomski i investicijski plan EU-a za zapadni Balkan, vrijedan devet milijardi eura, za bolju infrastrukturnu povezanost, kompetitivnost, inkluzivni razvoj te tzv. zelenu i digitalnu tranziciju.