Gripa je praktički na svom vrhuncu, a prema posljednjim podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, na području ovog entiteta još sredinom prosinca prošle godine potvrđeni su prvi slučajevi, piše Večernji list BiH. No, u FBiH vladaju i bolesti slične gripi (ILI), koje je Zavodu prijavilo devet županija.
Respiratorne infekcije
Također, zabilježen je veliki broj akutnih respiratornih infekcija (ARI). Epidemiolog Nermin Avdić za Avaz je kazao da je veljača praktički mjesec u kojem je "pik" za sve respiratorne bolesti. Ne iznenađuje, kaže, toliki broj slučajeva ILI i ARI. - To je u ovom razdoblju bilo očekivano. Ljudi uglavnom borave u zatvorenim prostorima, koji se ne prozračuju i u kojima cirkulira veći broj njih i, jasno, virusi se šire. Za sada gripa nije uzela neki veći zamah, nadamo se da će tako i ostati, jer već bi trebao krajem mjeseca i početkom ožujka uslijediti pad, općenito, za sve respiratorne bolesti. Također, prisutan je COVID. Međutim, ono što primjećujemo jest to da nema težih slučajeva. Uglavnom su to blagi slučajevi, nešto između gripe i teže prehlade - objasnio je za Avaz dr. Avdić. Uz navedeno, u ovom razdoblju česte su i akutne infekcije sinusa. - Oko 80 posto akutnih infekcija sinusa prouzročeno je virusima, a u tek petini slučajeva radi se o bakterijskom sinusitisu. Najčešći uzročnici bakterijske infekcije jesu streptokok, pneumokok, stafilokok i Haemophilus influenzae. Najčešći virusni patogeni su rinovirusi, koronavirusi, RS virusi, adenovirusi, virusi gripe i parainfluence, kazao je Feni prof. dr. Šekib Umihanić. Ako su simptomi prisutni dulje od pet do sedam dana bez znakova kliničkog poboljšanja, postoji opravdana sumnja da se radi o bakterijskoj infekciji. Kod mnogih pacijenata blaži oblici bakterijske infekcije spontano se povuku, odnosno dolazi do "samoizlječenja", pa je u ovim slučajevima potrebna samo simptomatska terapija. U težim formama kliničke slike preporučuju se antibiotici, piše Fena. Akutni virusni rinosinusitis predstavlja najčešći oblik rinosinusitisa i samo u oko 0,5 do 2 posto posto slučajeva iskomplicira se bakterijskom infekcijom. Incidencija je visoka, a procjene govore da se kod odraslih javlja, u prosjeku, dva do pet puta godišnje, dodao je Umihanić. U samoj terapiji preporučuje se simptomatska terapija poput olakšavanja simptoma nazalne opstrukcije (začepljenog nosa) i rinoreje (curenje iz nosa), kao i olakšanja sistemskih znakova i simptoma u cilju poboljšanja kvalitete života pacijenta i sprječavanja nepotrebnog uzimanja antibiotika. U simptomatskoj terapiji sinusitisa pacijentima, osim sprejeva s nazalnim dekongestivima i rastvorima morske vode za pomoć kod začepljenog nosa, preporučuju se i prirodni preparati koji sadrže kombinaciju biljnih ekstrakata i djeluju kako na dišne puteve tako i na imunosni sustav. Inače, akutne infekcije gornjih dišnih puteva jesu bolesti s najvećom incidencijom u jesenskim i zimskim mjesecima. U vrlo visokom postotku neliječene upale nosnih šupljina zbog svoje izravne komunikacije prelaze i na paranazalne sinuse, zbog toga se češće susreće naziv rinosinusitis.
Upala sluznice
Kako je rečeno Feni, rinosinusitis (upala sluznice nosa i sinusa) prepoznaje se po obilnoj i obojenoj sekreciji iz nosa, slijevanju sekreta niz grlo te po bolu u predjelu lica koji se pojačava prilikom saginjanja. U kliničkoj slici također može biti prisutna glavobolja, poremećaji mirisa, kašalj i ponekad vrtoglavica. Pojava otoka lica, poremećaji vida, kao i poremećaja svijesti obično su znaci komplikacije upale paranazalnih sinusa koji zahtijeva hospitalizaciju i eventualnu operaciju.