Nezapamćena tragedija u kojoj je 12 migranata izgubilo život u rijeci Drini sa sobom je otvorila niz pitanja koja traže detaljnu analizu i sveobuhvatan odgovor institucija, a osobito kada govorimo o borbi protiv krijumčara koji su, vidljivo je, trenutačno jedan od najvećih sigurnosnih izazova ne samo za BiH već i zemlje okružja, pa i Europsku uniju u cjelini, piše Večernji list BiH. A o okolnostima događaja na Drini govorio je i ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić, koji je otkrio za N1 kako je u razgovoru s ljudima iz Granične policije i onima koji su bili ondje doznao više detalja.
- Rekli su mi da je čamac prevezao njih 30 i da se vraćao po druge te da se u drugom prelasku čamac prevrnuo i stradalo je 12 osoba - kazao je. Upitan je li poznato tko je krijumčar, Hurtić je odgovorio: - Informacije govore da je to državljanin BiH i da ima već neki sudski proces, čeka suđenje ili presudu. On je sada u bijegu. Govore i da je imao kapuljaču, prsluk, dok drugi nisu imali adekvatnu opremu.
Procjena stanja
U međuvremenu, institucije su dale i svoju procjenu za razdoblje koje dolazi, a događaj od prije nekoliko dana upućuje na zaključak kako je tzv. zapadnobalkanska migrantska ruta itekako aktivna. U idućim mjesecima možemo očekivati povećanje ilegalnih migracija, upozoravaju iz Službe za poslove sa strancima. Osobito jer je sve više onih migranata koji pripadaju oružanim, kriminalnim skupinama, navodi BHRT u svom prilogu.
Istodobno, iz Međunarodne organizacije za migracije naglašavaju kako je u cijeloj priči ključno razotkrivanje krijumčara migranata diljem zapadnog Balkana i uvođenje redovitih migrantskih ruta. Time bi se, navode, osigurala podrška migrantima u ranjivim situacijama, posebno ženama i djeci.
I dok analize upućuju na pojačani pritisak, institucije u BiH, a osobito Granična policija BiH, čine sve u svojoj moći kako bi pokrile sve kritične točke na granici te spriječile ulazak nezakonitih migranata u državu. Prema podacima koje je Večernji list dobio u Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine, od početka ove godine pripadnici Granične policije BiH od nezakonitog prelaska državne granice odvratili su 2674 osobe. Istodobno, za BHRT su se osvrnuli na ukupan broj ilegalnih migranata objasnivši kako su od početka godine evidentirali 5370 osoba u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska državne granice, a u kontekstu mjesta podrijetla, najviše je zabilježeno državljana Sirije, Turske, Afganistana, Maroka i Pakistana.
Kako bi se pritisak na granici smanjio, potrebno je, kao što je poznato, provesti nekoliko procesa koji za zajednički cilj imaju kadrovsko i materijalno ojačavanje. Jedan od njih odnosi se na raspisivanje natječaja za prijam novih pripadnika Granične policije BiH, a kako je nedavno za Večernji list objasnila Franka Vican Bošković, glasnogovornica GP BiH, okončan je javni oglas za 11. klasu kadeta te su u činu mlađeg inspektora u radni odnos stupila 22 kadeta, dok je iz iste klase kadeta u radni odnos stupilo 98 kadeta u činu policajca. U pogledu nastavka aktivnosti u ovom se trenutku vrše sigurnosne provjere za prijam 12. klase kadeta (120 u činu policajca i 25 u činu mlađeg inspektora), a uskoro će se raspisati natječaj za 13. klasu kadeta (ukupno 150 kadeta). Osim toga, Vijeće ministara je odobrilo i prijam kadeta 14. klase (150 policajaca) te je upućen zahtjev nadležnim tijelima i za raspisivanje natječaja za 15. klasu kadeta.
Broj migranata
Ono što je posebno bitno u pogledu kadrovskog ojačavanje Granične policije, u ovoj su agenciji izrazili nadu kako će uskoro biti usvojen i novi pravilnik o unutarnjoj organizaciji GP-a BiH, kojim je predviđen ukupan broj policijskih službenika od 2895. Drugi proces čijom bi se provedbom ojačala granica odnosi se na pregovore s agencijom Frontex, a budući sporazum bi omogućio različite vrste potpore na terenu, što bi uvelike olakšalo borbu protiv prekograničnog kriminala.
U ovom trenutku, kako donosi BHRT, podaci Ministarstva sigurnosti pokazuju da se u BiH nalazi 1806 nezakonitih migranata – 1284 u Sarajevskoj županiji i 522 u Unsko-sanskoj županiji. A hoće li ovaj broj rasti u mjesecima koji dolaze, ostaje za vidjeti, dok odgovor na pitanje kako se suočiti s migrantskom krizom, kao i djelovanjem krijumčarskih skupina, traži usuglašen odgovor svih nadležnih institucija, zemalja okružja, kao i Europske unije u cjelini.