U Hrvatsku je stigla milijunta doza cjepiva, a platforma "Cijepise" pokazala se nepouzdanom.
Kako će se i kada riješiti taj problem te je li teret prebačen na liječnike obiteljske medicine bila je tema večerašnje emisije “Otvoreno” na HRT-u.
Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a, kaže da platforma Cijepise.zdravlje.hr ima funkciju da se na nju mogu prijavljivati građani i iskazivati svoj interes za cijepljenje. Sljedeća faza je pozivanje građana na cijepljenje upravo s te platforme.
“Još uvijek smo u fazi kada se cijepe osobe starije životne dobe i osobe s kroničnim bolestima. Te osobe moraju imati prednost u cijepljenju. Traje i faza u kojoj se cijepe i osobe mlađe od 65 godina u kolektivima koji su prepoznati da imaju povećani rizik u odnosu na druge kolektive. To je osnovni mehanizam cijepljenja koji imamo u ovome trenutku, uz cijepljenje starijih i bolesnih osoba”, kazala je Pavić Šimetin.
Na pitanje postoji li stanovita arhiva gdje postoje podaci koji su se građani cijepili, kojim cjepivom i kada, Pavić Šimetin kazala je da je to druga baza, e-cijepih, gdje se upisuju svi koji su cijepljeni.
“U nju se cjepitelj može upisati direktnim pristupom u bazu, a na nju liječnici obiteljske medicine pristupaju preko svojih aplikacija koje imaju u svojim ambulantama”, istaknula je.
Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, izjavila je da je trenutačna situacija iznimno intenzivna i teška.
“Naše ordinacije su se, u ovom razdoblju dok nije platforma profunkcionirala i pozivni centri, pretvorile u pozivne centre. Telefoni nam neprestano zvone. Uglavnom su to pozivi u vezi s cijepljenjem. Veliki dio našeg radnog vremena otpada na pozive, savjetovanja, na pokušaje naručivanja pacijenata na zagrebački Velesajam preko sustava e-naruči”, kazala je.
Istaknula je da liječnike obiteljske medicine prvenstveno zanima da platforma bude u funkciji, i to na način da se pacijent javi ili emailom ili nazove pozivni centar, ako se sam ne zna prijaviti, te da se tako prijavi na cijepljenje i čeka poziv.
“Potom od administratora pozivnog centra dobiva poziv i obavijest gdje i kada će se cijepiti. Može npr. pacijent to i odbiti. Očekujemo da logistika i organizacija bude daleko od naših ordinacija. Mi smo se maksimalno angažirali, a kao cjepitelji ćemo se i dalje angažirati i raditi”, izjavila je Ban Toskić.
“Imamo osjećaj da popušta broj novootkrivenih”
Infektolog Bruno Baršić iz KB Dubrava kazao je da je sada vrhunac opterećenja bolničkog sustava.
“Imamo osjećaj da popušta broj novootkrivenih. Sljedećih nekoliko dana imat ćemo ovakvo opterećenje. Potom će padati broj prijema novonastalih bolesnika. Sada je situacija izuzetno teška. U KB Dubrava je oko 430 bolesnika”, dodao je.
Prepričao je i potresnu scenu s hodnika bolnice kojoj je svjedočio, kolonu ljudi koji su danas preminuli.
“Odvoženi su iz mrtvačnice. To je bilo potresno. Ja sam isto samo čovjek. Bio sam jako deprimiran kada sam vidio koliki je to broj mrtvih ljudi. To je strašno, ali nažalost to je takva bolest”, kazao je.
Potom je istaknuo da sada u bolnicu uglavnom dolaze ljudi od 50 do 70 godina starosti.
“U prvoj fazi kada su nam dolazili stariji pacijenti, oni su dolazili drugi ili treći dan bolesti. Mlađi ljudi čekaju doma i dolaze 10. ili 11. dan, kada se iscrpe. Dolaze na velike količine kisika – 6, 8 ili 12 litara. Vrlo brzo se urušavaju. Trenutačno je 51 bolesnik kojemu prijeti mehanička ventilacija. Od njih će 60-70 posto završiti na respiratoru. Oni u roku od tri dana dolaze na respirator. Na respiratoru je smrtnost 70%”, dodao je.
“Smrtnost kod ljudi ispod 70 godina manja”
Naglasio je da ipak sve to ovisi o dobi pacijenta.
“U prvom valu imali smo starije ljude na respiratoru i tu je smrtnost bila puno veća. Smrtnost kod ljudi ispod 70 godina starosti je manja, a što je čovjek mlađi još je manja”, izjavio je.
Trećina ljudi koji su preboljeli covid imaju post covid sindrom, kazao je te da ih 30% ima smetnje neurološkog sustava, a potom i psihičke smetnje, promjene na plućima. Oko 2000 ljudi je u postcovid skrbi.
Smatra da nije neuobičajeno ako se netko cijepi, pa potom dobije koronavirus.
“Cijepljeno je 800.000 ljudi. Ako je 4-6 posto neuspješnih cijepljenja, onda ispada veliki broj ljudi kod kojih je to bilo neučinkovito. U KB Dubrava imamo 102 bolesnika koji su cijepljeni. Većina njih je dobila samo prvu dozu, dakle nije se još stigao razviti imunitet, a 13 bolesnika je primilo dvije doze cjepiva, pa su oboljeli”, dodao je.
Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore, izjavila je da je teret drugog kruga cijepljenja prešao preko liječnika obiteljske medicine.
“Slijedi nam treći krug cijepljenja, odnosno svi stariji od 18 godina. Planiramo cijepiti još oko milijun ljudi. Razgovarali smo s ministarstvom kako učinkovitim napraviti taj treći krug. Razgovori su uvijek konstruktivni. Ministar je otvorio pitanje platformi. Rekao je da se radi na njima. Dobili smo ono što smo tražili, a što ustvari traže svi liječnici obiteljske medicine, a to je da digitalna platforma na nacionalnoj razini postane učinkovita. Želimo da se svi pacijenti na nju mog prijaviti u ovoj trećoj fazi”, kazala je.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji u veljači kada je krenuo drugi krug cijepljenja, nije odmah bila organizirana Spaladium Arena kao veliki punkt za cijepljenje, kazala je Krolo. Stoga su, dodaje ona, 15-ak dana liječnici procjepljivali ljude u svojim ordinacijama.
“Jedan od zahtjeva, osim da nam proradi digitalna državna platforma je i da se u svim županijama u trećoj fazi cijepljenja na punktovima angažiraju i svi liječnici, a ne samo oni iz obiteljske medicine. Dobili smo informaciju od ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Vukelića da će također u cijepljenju biti angažirani i kontrolori Zavoda, koji su također liječnici”, dodaje Krolo.
“Platforma Cijepi se punu funkciju pokazat će u trećoj fazi”
Odgovarajući na pitanje zašto se ne iskoristi sustav e-zdravstvo, koji do sada nije zakazao, i modificira u platformu, kad ova postojeća ne funkcionira, Pavić Šimetin je izjavila da je “cijeli sustav zahtjevan i ide nešto sporijom dinamikom nego što su se nadali zato jer se svi ti sustavi povezuju. Šest je različitih računalnih programa u ordinacijama obiteljske medicine. One sve imaju mogućnost tog e-naručivanja. Liječnik obiteljske medicine kroz taj sustav naručuje građane. Krolo se nadovezala i kazala da su liječnici obiteljske medicine preko e-naručivanja odradili naručivanje građana na punktove za cijepljenje.
“Platforma cijepise.zdravlje.hr svoju punu funkciju pokazat će u trećoj fazi kada će se ljudi, koji su se na nju prijavili, neovisno o dobi i bolesti, naručivati isključivo temeljem te platforme neovisno o tome jesu li se već prije prijavili kod liječnika ili nisu”, kazala je Pavić Šimetin. Posebno u početku druge faze cijepljenja to je moralo biti tako da ne napravimo nepravdu prema ljudima koji su starije životne dobi, bolesni, a možda nisu dovoljno informatički spretni da bi mogli imati najbrži prst za prijavu preko platforme cijepise.zdravlje.hr. Morala im se pružiti prilika i zbog toga što su iskazali interes za cijepljenje, to se moralo poštovati i dati im se prednost u cijepljenju.
Ban Toskić naglasila je da su liječnici obiteljske medicine od početka ukazivali da ne žele biti u poziciji da moraju odlučivati koju će npr. od dvije bolesne osobe cijepiti.
“Tko je prioritetniji u jednoj obitelji. Otac koji ima 82 godine i dijabetes ili kći koja ima 40 godina i karcinom dojke. Kako će se tu odlučiti? I jedan i drugi su u riziku i trebaju biti cijepljeni. Suočavali smo se s teškim odlukama, a cijelo vrijeme smo bili pod lupom javnosti”, dodala je.
Izjavila je i da je ovaj tjedan dobila dva telegrama od svojih pacijenata jer nije bilo drugog načina da dođu do nje, a ona je na svom radnom mjestu.
“To je razlog zašto se naši telefoni moraju odteretiti administriranja od cijepljenja”, istaknula je.
Bruno Baršić je na dao svoju procjenu razvoja epidemije: – Očekujem da ćemo imati vrlo uspješnu turističku sezonu, izjavio je optimistično navodeći da sva cjepiva trenutno ‘pokrivaju’ i ‘indijski soj’ o kojem se sada često govori u javnosti.
“Poslije, što će biti najesen, nadam se da nećemo imati četvrti val, ali moramo biti svjesni da dok god imamo ove situacije poput one u Indiji, nismo sigurni. Ali danas smo čuli da je i indijski soj zahvaćen cjepivima, tako da cjepiva koja danas imamo djeluju. S covidom ćemo živjeti još mjesece i mjesece”, rekao je Baršić.
Pavić Šimetin je odgovorila na pitanje voditelja Mislava Togonala događa li se da emailovi s pozicima za cijepljenje onima koji su se naručili putem platforme Cijepise završe u folderu ‘promocije’ pa građani ni ne primijete da su dobili termin. – Pa ja sam liječnica, a to je pitanje za informatičare, rekla je kroz smijeh i dodala da može pretpostaviti da se i takve situacije događaju.
“Ono što sigurno znamo je da naši građani neki put ne primijete poziv na cijepljenje i tu molim sve naše mlade generacije da prijave svoje starije ukućane, roditelje, bake i djedove, a ne da sebe prijave, a zaborave da imaju roditelje, bake i djedove i da i njih trebaju prijaviti i na svoj mail dobiti poziv s terminom za njihovo cijepljenje”, istaknula je Pavić Šimetin.