Bitcoin je minulog tjedna preskočio nr vrijednost od 50.000 nego od gotovo 53.000 dolara što znači da je od početka ove godine narastao više od 75 posto. Sasvim je očito zašto je došlo do takvog rasta, a to je sve veće prihvaćanje najpoznatije kriptovalute od sve većeg broja utjecajnih poslovnih ljudi kao i poslovnih entiteta iz mainstreama. Ne možemo ne se vratiti još jednom Tesli koja je, prema vijestima od prethodnog tjedna, kupila bitcoina u vrijednosti od milijardu i pol dolara. S ovim novim rastom to znači da je kompanija Elona Muska zaradila 420 milijuna u samo tjedan dana.
Jer, u trenutku te objave bitcoin je vrijedio 39.406 dolara, a svaka je šansa da je ta transakcija obavljena i znatno ranije, još lani, što znači da je Tesla na bitcoinu zaradila i više nego masno. Prije godinu dana bitcoin je nakon strelovitog rasta 2017. godine vrijedio manje od 6000 dolara, a 2016. godine 400 dolara. Naš poznati ekonomist prof. dr. sc. Ljubo Jurčić smatra kako je rast cijene bitcoina rezultat iskonskih ljudskih osobina, pohlepe i nade, učinaka suvremene tehnologije i globalizacije.
Nešto čija cijena brzo raste postaje predmet još veće potražnje i onih koji ne razumiju suštinu toga čija cijena raste. Veća potražnja znači još veći rast cijene. Nitko ne pita za objektivnu vrijednost onoga čemu cijena raste. Najvažnije je kupiti danas i nadati se da će i sutra i idućih dana cijena toga rasti, odnosno da će prodati po puno većoj cijeni i prije nego što cijena počne padati. Čista špekulacija, viđena u povijesti mnogo puta. Današnje generacije gledale su takve situacije s naftom ili još češće sa zlatom. Početkom devedesetih na istim principima funkcionirali su različiti “financijski inženjerinzi” koji su donosili velike zarade bez povećanja „realne“ vrijednosti onoga što su predstavljali, govori naš ekonomist. Nastavlja kako ljubitelji bitcoina nastoje ga promovirati kao suvremeni novac, odnosno kao prirodnu evoluciju novca, iako on to nije.
– Obično se misli da je novac prije 2,5 tisuća godina bio od običnog metala, pa od zlata, srebra, pa papirni novac, pa knjiški novac (samo na računu) pa u suvremenom svijetu elektronički novac. A najbolja inačica elektroničkog novca je bitcoin i sl., s da je tim je sigurniji zato što njime ne mogu manipulirati političari, što rade sa sadašnjim „državnim“ novcem. Kod toga se zaboravlja da je novac „znak vrijednosti“ nečega, kako je to rekao, čini mi se, već davno Aristotel. Postavlja se pitanje čija vrijednost tako brzo raste, koju predstavlja bitcoin, kako se ta vrijednost može objektivno mjeriti i tko je odgovoran za sve te pokazatelje – smatra dr. Jurčić.
Banke još skeptične
Što će se događati dalje, pravo je pitanje. Prije tri i pol godine kada je bitcoin bilježio streloviti rast predviđalo mu se da bi mogao u kratko vrijeme doseći vrijednost od 100.000 dolara da bi se onda isto tako i srušio, ali i dalje na bitno višu vrijednost od one početne. Dakle, tko je trgovao bitcoinom prije tog rasta, sasvim sigurno je dobro zaradio. Zaključak o tome što će biti dalje logičan je, nameće se sam po sebi. Što ga više institucija i ljudi bude prihvaćalo, on će biti vredniji. Ako se takvi trendovi i nastave, tada bi bitcoin doista postao prva kriptovaluta prihvaćena u mainstreamu, ne bi više bio tretiran kao kakva anomalija koja dolazi iz većini nerazumljivog digitalnog svijeta, već doista valuta kojom bi se trgovalo i njome kupovalo upravo kao zlatom. Procjene su da bi bitcoin u kratkom razdoblju mogao doseći vrijednost od 55.000 dolara. Bitcoin Store domaća je mjenjačnica kriptovaluta koja je upravo u onom prvom bumu kriptovaluta otvorila jednu poslovnicu i u Zagrebu. Nova eksplozija bila je razlogom da ih kontaktiramo. – Posljednjih godina, a prvenstveno od 2017. godine, kada je bitcoin prvi put prešao povijesnu razinu od 20.000 dolara, bilježi se veliki skok u broju ljudi koji su zainteresirani za kriptovalute te također i broju ljudi koji su aktivni trgovci ili dugoročni ulagači. Procjenjuje se da trenutačno više od 200 milijuna ljudi aktivno trguje ili ulaže na svjetskim burzama te se taj broj iz dana u dan povećava. Naše mišljenje je da razlog tako velikog broja ulagača leži zapravo u samoj tehnologiji koje kriptovalute donose te općenito globalnom nezadovoljstvu monetarnih politika država. Važnost kriptovaluta i njihovih tehnoloških rješenja možemo usporediti s internetom i world wide webom. Također, jedan od većih problema s kojim se svaka država u svijetu i njezini porezni obveznici susreću jest konstantna inflacija. Kada državi fali novca, ona jednostavno tiska kune, dolare, eure te ih pusti u optjecaj. Samim tim činom kupovna moć građana se svake godine smanjuje, a cijene rastu. Kamate na štednju u bankama su na globalno najnižim razinama (0,1%), a u nekim državama čak se primjenjuje negativna kamatna stopa. U principu vi, ako čuvate novac u banci, na godišnjoj razini gubite novac zbog inflacije. S tim problemom bore se i sve tvrtke na svijetu te su prepoznali kriptovalute kao odličan način čuvanja svojih „profita“ i ostvarivanja novih zbog rasta samog tržišta kriptovaluta i popratne tehnologije – kaže Mario Radošević iz Bitcoin Storea.
Njihova iskustva govore kako je profil ulagača u kriptovalutu iznimno raznolik. – Od mladih do starih, a najveći broj ulagača je između 25 i 40 godina. Ljudi sve više prepoznaju benefite ulaganja u kriptovalute umjesto u tradicionalne dionice, obveznice, zlato i slično. Totalna vrijednost svih kriptovaluta u optjecaju na današnji dan iznosi 1,62 trilijuna dolara. Za usporedbu, vrijednost zlata se procjenjuje na 10 trilijuna dolara – govori Radošević. Bitcoin nije samo uspio izazvati legitiman interes financijskog svijeta, već je za sobom povukao i interes za druge kriptovalute. PayPal već dopušta prodaju i kupnju artikala bitcoinom i nekim drugim kriptovalutama, pokretač Twittera Jack Dorsey i reper Jay-Z najavili su kupnju 500 bitcoina koji su sada vredniji od 25 milijuna dolara kako bi uspostavili zakladu za pomoć zemljama Afrike i Azije. Iznimno je važna vijest kako jedna od najmoćnijih svjetskih banaka, Morgan Stanley, pomno istražuje o ulaganju ozbiljnog dijela sredstava iz svojeg investicijskog fonda, koji raspolaže sa 150 milijardi dolara, u veću količinu bitcoina. Među tradicionalnim bankama veliko su nepovjerenje prema bitcoinu izražavali, recimo, u Goldman Sachsu, no sada se očekuje kako bi oni uskoro objavili i svoje investicije u poznatu kriptovalutu. Jasno, i dalje ima skeptika, poput Michaela Hatnetta, glavnog stratega za ulaganja Bank od America, koji je rekao kako bi ovaj novi nagli rast vrijednosti bitcoina mogao biti majka svih balona. Član upravnog vijeća Europske središnje banke Gabriel Makhlouf usporedio je rast bitcoina s pomamom za tulipanima u Nizozemskoj u 17. stoljeću koja je završila krahom i nebrojenim osobnim bankrotima. – Ulagači u bitcoin trebaju biti spremni izgubiti sav svoj novac. Osobno ne bih uložio u bitcoin, ali očito ima ljudi koji misle da je to dobra oklada – rekao je Makhlouf koji je inače guverner središnje banke Republike Irske.
– I domaće su financijske institucije još dosta skeptične prema kriptovalutama – izjavio je nedavno Makhlouf. – Pa nažalost još ne možemo reći da su banke prepoznale inovaciju kriptovaluta. Dijelom zbog regulacije, a dijelom i zbog vlastite inertnosti. Vjerojatno se nadaju da će kriptovalute nestati ako ih se ignorira. Mi danas koristimo modernije alate za sprečavanje pranja novca nego banke, ali svejedno imamo veliki problem pronaći poslovnu banku spremnu na suradnju. Decentralizirane financije su već tu. Uskoro vam neće trebati banka da biste digli kredit ili štedjeli jer će svatko moći biti sam svoja banka. Vrijeme se mijenja, tehnologija napreduje i svi koji se ne prilagode imat će velikih problema. Kriptovalute su danas isto što je internet bio 80-ih godina, a za 20 godina ova generacija koja se danas rađa neće moći vjerovati da je po kredit trebala ići u banku ili bilo bi dobro kad bi se država potrudila malo više oko same regulacije jer je ovo izvrsna prilika da se Hrvatska pozicionira kao financijski hub budućnosti. Potrebno je samo malo odvažnosti i rizika. Ovako riskiramo da se industrija preseli u kripto friendly države poput Estonije – kažu u Bitcoin Storeu.
Međutim, mi smo ipak turistička zemlja, a to u ovom kontekstu ima dodatno značenje. – Što se tiče prihvaćanja kriptovaluta kao mainstream oblika plaćanja, to se postupno događa te su po našem mišljenju za to najzaslužniji turisti koji svakog ljeta dolaze u Lijepu Našu te traže alternativne načine plaćanja kako bi izbjegli velike konverzijske troškove valuta. Turistički sektor prvi je prepoznao benefite plaćanja u kriptovalutama te je i naša tvrtka Bitcoin Store razvila POS (point-of-sale) sustav gdje bilo koja tvrtka ili pojedinac može početi prihvaćati kriptovalute kao način plaćanja. Treba napomenuti da je ta usluga besplatna, nema nikakvih uređaja ili rizika za trgovca jer se dobivene kriptovalute instantno po trenutačnom tečaju zamijene za kune. Sve što trebate imati jest preglednik na bilo kojem uređaju koji već posjedujete i internet-vezu – objašnjavaju u Bitcoin Storeu.
Odnos prema zlatu
Iako najveći igrači mogu i najbolje promovirati, čini se da je ovaj put ključ probijanja magične granice od 50.000 dolara bio jedan ne tako poznat faktor. MicroStrategy američka je tvrtka koja se bavi poslovnom inteligencijom, softverom iz područja financijske tehnologije te uslugama u oblaku. Ništa neobično, reklo bi se, čak i kada se pogleda njezina bilanca poslovanja. No stvari su postale zanimljivijima u kolovozu prošle godine kada je ova tvrtka objavila ulaganje od 250 milijuna dolara u bitcoin. Ova je tvrtka postala važan igrač u tržištu bitcoina u dva trenutka. Najprije je 7. prosinca objavila kako će uložiti 400 milijuna dolara u bitcoin što je kriptovalutu pogurnulo preko 20.000 dolara. Sada su objavili kako idu sa 600 milijuna dolara što se drži ključnim korakom kojim je bitcoin prešao vrijednost od 50.000 dolara. Procjenjuje se kako ova tvrtka do sada zaradila na bitcoinima oko dvije milijarde dolara. Još je zanimljiviji odnos bitcoina prema zlatu. Naime, povrat na ulaganja u državne američke obveznice u porastu je zbog čega pada vrijednost zlatu. I sada je digitalno zlato, bitcoin, postao odličnim alatom za balansiranje rizika ulaganja u zlato. Bitcoinom se ‘hedgea’ zlato. Bitcoin je dobra obrana od inflacije za američke investitore. Ispada kako i zlato nije više poslovično stabilno jer je najprije od ožujka do kolovoza prošle godine naraslo za više od 600 dolara na vrijednost od 2075 dolara da bi onda u posljednja dva tjedna palo na 1790 dolara. A bitcoin za sada pokazuje neočekivanu izdržljivost. Na kraju, prepoznao je to i jedan nama jako poznati brend. MasterCard je objavio nedavno kako će omogućiti trgovanje bitcoinom kroz svoje instrumente.
– John Galbraith u knjizi”Novac, odakle je došao, kamo je otišao” iz 1975. piše: Novac nas još nečim zbunjuje. Tijekom stoljeća ljudi su u mnogo navrata dolazili do zaključka da su tobože uspjeli otkriti tajnu njegova beskrajnog umnožavanja i uvijek kad bi u to uvjerili sebe – uvjerili bi i druge. Kad god bi se to dogodilo, bila bi to posljedica ponovnog otkrivanja, možda u nešto izmijenjenom obliku, kakve beskrajno stare prijevare. Bitcoin i slično izmijenjen je oblik zbog izmijenjenih okolnosti: tehnologije koja je pokrenula informatičko-komunikacijsku revoluciju i globalizaciju. Nekad su predmet špekulacije bile vidljive stvari, a danas, sukladno suvremenoj tehnologiji, one su nevidljive. Nove generacije, što je i prirodno, vide vrijednosti te tehnologije puno više nego stariji. Isto je bilo u prošlosti, samo što se radilo o revolucijama koje su danas klasične stvari. Globalizacija je također bitna jer revoluciji bitcoina omogućava da se razlije po cijeloj zemaljskoj kugli i bit će potrebno puno dulje vrijeme da se otkrije prava njegova vrijednost, ako se ikada otkrije, nego da se to događa unutar jedne zemlje. Do tada može se špekulirati, zarađivati, a ponekad i izgubiti. Zbog bitcoina svjetsko financijsko tržište će se neznatno promijeniti jer će dio novca namijenjenog za “redovne” špekulacije otići u drugu dimenziju. Osim na neke privatne budžete, na Hrvatsku u dogledno vrijeme neće imati većeg utjecaja – zaključuje prof. Jurčić.