Prema studiji objavljenoj u stručnom psihijatrijskom časopisu 'Psychiatric Research', oni koji ranije odlaze na spavanje i ujutro ustaju već oko šest imaju čak 25 posto manje šanse da obole od depresije nego 'noćne ptice'.
S ovom se studijom slaže i ugledna australska psihologinja dr. Bailey Bosch, koja kaže kako mijenjanje navika spavanja i nije teško kako se nekima čini'.
- Svatko može 'resetirati' unutarnji sat i naviknuti se na novu rutinu; a tijelo će vam na tome biti zahvalno jer je to ritam koji je za čovjeka oduvijek bio najprirodniji, od vremena puno prije izuma žarulje - rekla je dr. Bosch za britanski 'Femail', prenosi 24sata.hr.
Dodala je i kako smo, u vremenima koja su prethodila umjetnom svjetlu, po noći spavali, i to nakon fizički napornog dana koji je čovjek uglavnom provodio u lovu ili skupljanju hrane.
Logično je stoga da su oni koji prospavaju noć djelotvorniji i manje umorni tijekom dana. Imaju više vremena, ali i energije za zadatke čije će ih izvršavanje emotivno i fizički ispuniti. No da biste najučinkovitije iskoristili jutro, kako napominje dr. Bosch, ne trebate sastavljati dugačke popise obaveza i velike 'to do' liste.
Dapače, preporučuje da umjesto toga ispijate dužu kavu i čitate 'laganije' vijesti.
- Da, rano će vam buđenje pomoći da neke stvari obavite bez žurbe, ali da biste izvukli maksimum iz toga što ste ustali u šest, vrijeme koje ste s tim dobili iskoristite tako da uživate u mirnim aktivnostima; svemu onom što je većina nas 'izgurala' iz prezauzetog dana - kaže dr. Bosch.
Istraživanje je pokazalo da pogodnosti ranog ustajanja ne prestaju s ekstra vremenom koje ćete dobiti za sebe. Naime oni koji po danu spavaju imaju manje šanse da će stupiti u brak nego ljudi koji se dižu oko šest, veće su šanse da budu usamljeni, a vjerojatnije je i da će biti pušači i imati nezdrave i neuredne navike spavanja.
Australska psihologinja dr. Marny Lishman objašnjava kako rano buđenje utječe i na raspoloženje tijekom cijelog dan jer je ljudskom tijelu 'najprirodnije buđenje s izlaskom sunca, kao i odlazak na počinak nedugo nakon što je sunce zašlo'.
- 'Naštimani' smo da budemo budni dok je sunčeve svjetlosti i da spavamo po mraku, no te smo urođene navike odbacili pa spavamo više nego što bi trebali i ne iskoristimo dovoljno dnevnu svjetlost; a ni ne odvajamo dovoljno vremena za kvalitetna druženja i hobije. Zbog toga smo ranjiviji i na stres, a kako imamo manje vremena nego što nam treba pokušavamo ugurati sve više aktivnosti u kratki period.
- Od izuma televizije, Netflixa, raznih igraćih konzola i mobitela, ljudi sve kasnije idu spavati zbog ovisnosti o TV-u, surfanju i sl.. To sve mora rezultirati umorom jer ljudi više 'ne pune baterije', te se ne oporavljaju od svakodnevnih izazova, a što na kraju dovodi do tjeskobe i anksioznosti. Vježbanje, meditacija, ili samo uživanje u šalici čaja rano ujutro utječe na našu sposobnost preko dana, ali i na psihičko stanje - kaže dr. Lishman, koja smatra da bi svijet općenito bio mnogo bolje mjesto kad bi se svi držali pravilne rutine spavanja.