Michael J. Murphy veleposlanik je Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Točno na današnji dan predao je vjerodajnice. O njegovoj diplomatskoj godišnjici u BiH, ali i godišnjici rata u Ukrajini, razgovarao sam s njim u Sarajevu, u Veleposlanstvu SAD-a u BiH. Dakako, razgovor smo počeli aktualnim političkim temama u BiH, ponajprije oko uspostave vlasti koju čine Čovićev HDZ BiH i Dodikov SNSD te "osmorka" koju predvodi Nikšićev SDP BiH. Dakle, već na državnoj razini dio vlasti nije Izetbegovićev SDA. No, hoće li to uspjeti i na federalnoj razini i hoće li proći bez posljedica?!
Večernji list: Kako komentirate dosadašnji proces uspostave vlasti i poruke koje upućuju novoizabrani dužnosnici?
- Moja vlada bila je ohrabrena činjenicom da je vlast u BiH uspostavljena tako brzo. Trebala su samo četiri mjeseca, što je znatno manje u odnosu na prethodnih 14 mjeseci. To je pozitivan razvoj događaja. Nadamo se kako to pokazuje da stranke i političari shvaćaju koliko je važno imati funkcionalnu vlast u BiH. Oni se trebaju fokusirati na rješavanje problema s kojima se suočavaju građani BiH i raditi da zemlja napreduje na svom euroatlantskom putu. Također je ohrabrujuće što smo vidjeli kako stranke koje su uključene u formiranje vlasti razgovaraju o programima, o onome što treba uraditi. To se ranije nije događalo i to je pozitivno. Za to su potrebni kompromis i konsenzus. Vidjeli smo kako postoje pokušaji ljudi na vlasti da se radi na tome, a to nije jednostavno. To neće uvijek proći uspješno, ali je ozračje mnogo bolje nego prije četiri godine. Najvažnije je da dužnosnici na vlasti zavrnu rukave i rade na onome što su obećali građanima. Oni od njih očekuju provedbu reformi kako bi BiH napredovala u euroatlantskim integracijama.
Večernji list: Različite su ocjene o ulozi predstavnika međunarodne zajednice u postizbornom procesu u BiH. Iz vodeće bošnjačke stranke SDA i njezinih partnerskih stranaka otvoreno optužuju zapadna veleposlanstva za uplitanje u formiranje vlasti?
- Zapadna veleposlanstva, međunarodna zajednica i SAD ne igraju ulogu u formiranju vlasti. Te odluke donose političke stranke i njihovi lideri. To je nešto što mi stalno ponavljamo. Građanima ove zemlje potrebne su funkcionalne i učinkovite vlasti. Ohrabreni smo što je državna vlast formirana brzo te želimo da se tako nastavi i na nižim razinama. Ako pogledate rezultate izbora od 2. listopada prošle godine, neki etablirani politički lideri nisu dobro prošli, drugi su jedva pobijedili i to je poruka birača - da postoji želja za promjenama, veća nego ranije. Sposobnost političkog lidera da postiže dogovore, ispuni svoja obećanja, te stvari vode pregovorima o formiranju vlasti u svim demokracijama i to je ono što danas imamo na djelu u BiH. Sada fokus treba biti na tomu da se počne raditi. Vlasti koje su uspostavljene trebaju provesti nužne reforme kako bi život građana bio bolji. Te reforme su dio i euroatlantskih integracija.
Večernji list: Državna vlast je formirana. Kako očekujete da se rasplete situacija oko uspostave izvršne vlasti na razini hrvatsko-bošnjačkog entiteta, odnosno u Federaciji BiH? Bude li blokada, neki već prizivaju novu intervenciju visokog predstavnika. Je li ona opravdana i nužna?
- Funkcionalne, djelotvorne vlasti u Federaciji jako su bitne za budućnost BiH. Takva vlast nije postojala godinama, uopće nije formirana nakon prethodnih izbora i to je jedan od ključnih razloga zašto nije bilo napretka u BiH. Federacija treba biti pokretač rasta i pozitivnih promjena u BiH. Ako mogu tako reći, Federacija treba predvoditi taj vlak prema destinaciji euroatlantskih integracija. Međutim, zato što nismo imali izabranu Vladu toliko dugo, nismo imali odgovorno upravljanje. To se nije dogodilo. Znači, neki od izazova, poput inflacije, nisu rješavani i sad se konačno trebaju rješavati. Nadam se kako će stranke koje imaju većinu u Zastupničkom domu i u Domu naroda formirati Vladu Federacije BiH koja će to promijeniti. Neću predviđati budućnost. Naučio sam da ni jedan diplomat to ne treba raditi, ali ću vam reći kako pozorno pratimo situaciju te, ako dođe do blokada i sprječavanja formiranja vlasti, mi imamo kapacitet poduzeti odgovarajuće aktivnosti.
Večernji list: Možete li biti konkretniji? Što to znači da imate kapacitete za deblokadu?
- Mislim da svaki član međunarodne zajednice, od OHR-a, preko EUSR-a do mojih kolega u drugim veleposlanstvima, svi smo vrlo jasno kazali da ne možete imati još jedno četverogodišnje razdoblje s Vladom koja nije promijenjena od 2018. godine. To nije dobro za građane i ne želim špekulirati o tomu što će visoki predstavnik učiniti ili neće.
Večernji list: Kakav je vaš stav o visokom predstavniku?
- Mi podržavamo instituciju, osobu i ovlast visokog predstavnika od njihova osnutka i do danas se to nije promijenilo. Nažalost, iz moje perspektive neki domaći politički lideri svoje osobne političke interese stavljaju iznad interesa građana koje predstavljaju. Loše je da ljudi koriste ovu situaciju da pričaju o teorijama zavjere, iskazuju protuzapadni stav, što zapravo šteti BiH, a mi, bez iznimke, godinama podržavamo BiH i njezine građane. To se svih ovih godina nije promijenilo.
Večernji list: Prije su se političari bojali visokog predstavnika i stranih diplomata. Posljednjih mjeseci svjedočimo brutalnim napadima na njega i njegov Ured, ali i vaše Veleposlanstvo. Je li međunarodna zajednica izgubila autoritet kod domaćih političara?
- Mislim da postoje neki politički lideri koji su više zabrinuti za svoju političku moć i stavljaju je iznad interesa građana. SAD podržava teritorijalni integritet i suverenitet, kao i multietnički karakter BiH. To je čvrsta politika obiju stranaka (i demokrata i republikanaca) i SAD-a kao države. Zato ti napadi uopće nisu vjerodostojni. Oni su jednostavno izmišljotina, fantazija i time se ne pomaže građanima BiH. I po svom karakteru takvi stavovi uopće nisu probosanskohercegovački.
Večernji list: Što SAD smatra prioritetom u BiH kratkoročno, a što dugoročno?
- Dugoročno podržavamo teritorijalni integritet i suverenitet BiH te njezin multietnički karakter. To je osnovno, ključni temelj naše politike. Drugo, ono što želimo za BiH i njezine građani jest da bude integrirana u euroatlantske institucije. Postoje izgledi da BiH sada napreduje u vezi s tim prioritetom. NATO i EU nedavno su donijeli važne odluke koje predstavljaju priliku za novu vlast na državnoj razini - da provodi reforme i omogući da ove težnje postanu stvarnost. Treći strateški prioritet jest da BiH oslobodi svoj ekonomski potencijal, koji je ogroman. I to također traži određene reforme kako bi se oslobodio privatni sektor, mogao rasti, jer on je ključan za budući razvoj BiH. To će uvjeriti ljude da ostanu u BiH sa svojim obiteljima. Sve to dovodi i do kratkoročnih prioriteta, a to je funkcionalna i stabilna vlast na svim razinama u BiH. Vlasti trebaju biti formirane, provoditi programe i ispunjavati obećanja koja su dale građanima. Prioritet su i reforme povezane s ekonomijom. Kako poboljšati vladavinu prava, poticati poduzetništvo, što opet vodi prema još jednom bitnom pitanju koje treba riješiti - korupciji. To je kuga od koje je oboljela BiH. Ona je štetna za BiH, njezinu demokraciju i ekonomiju, za tkivo ovog društva. Mnogo toga treba uraditi i SAD je u vezi sa svim tim pitanjima spreman pružiti potporu i pomoć cijelim nizom programa te koristiti druga raspoloživa sredstva kako bi pomogao BiH ispuniti svoje ciljeve.
Večernji list: Dakle, SAD ne odustaje od daytonskog koncepta multietničke države - BiH s tri konstitutivna naroda i dva entiteta?
- Točno, baš tako. Suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH koja se sastoji od dvaju entiteta, triju konstitutivnih naroda i Ostalih te građana BiH, koja ide u zajednicu euroatlantskih zemalja. BiH je već dio te obitelji država.
Večernji list: Hoće li SAD aktivno podržati najavljeni proces izborne reforme u BiH?
- To je dobro pitanje. SAD je aktivno uključen tijekom proteklih godina u niz nastojanja da se dođe do izbornih i ustavnih reformi. Postoje dva seta pitanja. Prvi se odnosi i na odluke Europskog suda za ljudska prava i to je bitno, i kroz 14 uvjeta koje je definirala Europska komisija kao prioritete koje BiH mora ispuniti. A drugo se tiče izbornog integriteta, što znači da, kada birač ide na biračko mjesto, mora vjerovati da je njegov listić vjerodostojan. Vidjeli smo na proteklim izborima kako je bilo izvješća o izbornim prijevarama i to je demoralizirajuće za ljude koji žele graditi budućnost ovdje. Taj paket integriteta mora biti prioritet za nove vlasti i apeliram da to urade do kraja ljeta ove godine.
Večernji list: Je li projekt "Otvoreni Balkan" zamjena za proširenje EU-a na ovu regiju?
- Nije! Uopće nije. Postoji nekoliko procesa koji se provode u cilju ekonomske integracije regija, slobode kretanja ljudi i dobara, harmoniziranja zakona. Otvoreni Balkan je jedan, Berlinski proces je drugi, ali najvažniji je proces pridruživanja Europskoj uniji i mi smo kazali kako možemo podržati Otvoreni Balkan ako bude transparentan, uključuje sve države ove regije i ako je sukladan europskim standardima. Međutim, naglasak mora biti na procesu priključivanja Europskoj uniji. To je najvažnije. Ohrabruje nas proces postignut u okviru Berlinskog procesa jer će omogućiti veću slobodu kretanja u regiji i to je dobro iako se događa izvan procesa europskih integracija. Može biti od koristi ako se dobro provede, ali naglasak mora biti na integraciji u Europsku uniju.
Večernji list: Drago mi je što ste jasno to kazali jer smatram da je Otvoreni Balkan (BiH, Srbija, Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo) zapravo zamka kojom bi se takva novoutemeljena zajednica, umjesto na Zapad, gurala na Istok. Dakako i BiH s njom!?
- SAD je do sada, a i ubuduće će biti zemlja koja najjače podržava BiH i njezine građane. To se vidi u povijesti naših bilateralnih odnosa, našeg angažmana i ulaganja u razvoj BiH, što se nije promijenilo i neće. Nastavit ćemo pomagati BiH kako bi ušla u institucionalne strukture euroatlantske zajednice, a to uključuje i EU i NATO. Nema zamjene za to.
Večernji list: Koliko ruska agresija na Ukrajinu, ali i općenito geopolitičke promjene posljednju godinu dana, utječu na BiH?
- Već je prošla godina dana otkako je počela ruska agresija na Ukrajinu i to je užasna tragedija. Kao rezultat te agresije ubijene su na tisuće ljudi, mnogi su gradovi u Ukrajini uništeni, a dobro u svemu tome je što su SAD i naši saveznici snažno odgovorili na kršenje međunarodnih zakona i standarda. Ruski predsjednik Putin možda je mislio da će Zapad ignorirati ono što je uradio ili da će jednostavno preuzeti kontrolu nad Ukrajinom. To se nije dogodilo. Ukrajinski narod pokazao je svoje domoljublje, upornost, odlučnost pred licem agresije i Zapad je, kao nikad ranije, ujedinjen u pomoći narodu Ukrajine da se odupre ruskoj agresiji i pobijedi. Također, nema opasnosti da se kao posljedica ovoga u Ukrajini dogodi neki sukob u BiH, ali očigledno je situacija destabilizirajuća kada je u pitanju cijela Europa, a BiH je dio Europe. Dakle, ovo nije dobro za bilo koga od nas jer sve nas brine hoće li Rusija izazvati nove geopolitičke probleme na zapadnom Balkanu, uključujući BiH. Politika SAD-a prilično je jasna i podržavamo integraciju BiH u euroatlantske institucije. Smatramo kako je to dobro za SAD, ali znamo i da je to ono što žele građani BiH. Naše i želje građana ove zemlje se podudaraju. To nije slučaj s Rusijom jer ona igra opstruktivnu ulogu na zapadnom Balkanu i u BiH.
Večernji list: Rat u Ukrajini cijeli je svijet na svojevrstan način podijelio i legitimirao na one koji su izabrali pravu, ukrajinsku stranu ili onu agresorsku, rusku. Kako u tom kontekstu gledate na odlikovanja Putinu i jučerašnji posjet dužnosnika iz RS-a Rusiji? Jesu li to tek provokacije ili nešto drugo?
- Ne smatram to provokacijom. Smatram sramotnim da ljudi ignoriraju to što se događa u Ukrajini, tu destrukciju koju je Putin proizveo i kako narod tamo pati. Sramotno je da bilo koji političar u BiH smatra da to zavrjeđuje nagradu ili kako je sad dobar trenutak da se ide u Rusiju. Trebali bi se stidjeti. Uvjeren sam da svi ljudi u BiH, Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Ostali, vide razaranje… Uvjeren sam da vide dijete koje je izgubilo roditelje, slike uništenih škola, spomenika i uviđaju koliko je to pogrešno.
Večernji list: Parlamentarac Haris Zahiragić, koji je visoki dužnosnik vodeće bošnjačke stranke SDA, izjavio je da ga ne zanima BiH, već samo položaj Bošnjaka te kako bi se Bošnjaci umjesto Zapadu i EU mogli okrenuti nekim drugim prijateljima, kao što su Iran, Rusija, Kina, te da bi umjesto s Hrvatskom trebali tražiti partnerstvo sa Srbijom. Kako tumačite tu izjavu?
- Mislim da jest zabrinjavajuće kad bilo koji političar kaže nešto poput "nije mi stalo do BiH, stalo mi je samo do Bošnjaka" ili "stalo mi je samo do Hrvata" ili "nije mi stalo do BiH, samo mi je stalo do Srba". Jer BiH su Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Ostali građani. Suludo je vjerovati ili tvrditi da neki drugi narod nije bitan. To su vaši sugrađani te, ako ste u politici, morate voditi računa i o njima, a ne samo o svojoj etničkoj skupini. Kada su u pitanju međunarodni partneri, osoba koja je to kazala može imati svoje mišljenje o tome tko su najbolji partneri BiH. Ne mislim da povijesno iskustvo kada su u pitanju ekonomska ulaganja SAD-a u stabilnost, sigurnost, razvoj BiH... može biti usporedivo s tim spomenutim zemljama i ne vidim kako bi to moglo biti bolje za BiH u partnerstvu s tim zemljama. Ne smatram da većina u BiH vjeruje u takve stavove.
Večernji list: Kako gledate na prvu godinu svog mandata u BiH? Jeste li razočarani, jeste li optimist?
- Mislim da diplomat mora biti optimist. Mnogo je problema u svijetu, a i ovdje u BiH. Morate imati realnu procjenu svega, ali i biti optimist da pozitivno možete utjecati na stanje. Za rješavanje problema potrebno je vrijeme, ne ide to preko noći. Mnogo ljudi voli davati laka obećanja, ali svijet tako ne funkcionira. I ono što je važno je kompromis sa svih strana, konsenzus Bošnjaka, Srba, Hrvata, svih građana. Ako niste sposobni postizati kompromis, doći do konsenzusa, nikada nećete doći do cilja, a u slučaju BiH to su euroatlantske integracije. Volim vrijeme koje provodim ovdje. Uživam živjeti i raditi u BiH, čak i kad postane teško i kada ljudi kritiziraju Veleposlanstvo SAD-a. To je dio mog posla. Ovo je predivna, fascinantna zemlja i uživam to otkrivati. I ljudi ovdje su sjajni. Uživam u tomu.