Blagdan Nevine dječice, koji se obilježava 28. prosinca, jedan je od najstarijih kršćanskih blagdana koji se u liturgijskom kalendaru nalazi još od 5. stoljeća. U Hrvatskoj je poznat i pod nazivima "Sveti mladenci" ili jednostavno "Mladenci", a predstavlja spomen na nevinu dječicu koju je, prema Matejevom evanđelju, dao pogubiti kralj Herod u Betlehemu.
Prema biblijskom izvješću, kralj Herod je, bojeći se da će Isus postati novi židovski kralj, naredio ubojstvo sve muške djece u Betlehemu i okolici mlađe od dvije godine. Isus je izbjegao smrti jer je anđeo upozorio Josipa u snu da s Marijom i djetetom pobjegne u Egipat. Iako povjesničari nemaju točne podatke o broju stradale djece, procjenjuje se da ih je bilo između 15 i 20, s obzirom na veličinu tadašnjeg Betlehema.
Blagdan se u zapadnoj Crkvi slavi 28. prosinca, dok ga istočne Crkve obilježavaju dan kasnije. Kroz povijest je ovaj dan imao poseban liturgijski karakter te se do 1955. godine koristila ljubičasta liturgijska boja, izostavljao se "Gloria" tijekom mise, a umjesto "Aleluja" pjevao se poseban pripjevni psalam. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi, blagdan Nevine dječice povezan je s više običaja pa se tako djeca na svečanim misama blagoslivljaju, a postojao je običaj simboličnog šibanja djece dok su još u krevetu. Tijekom dana djeca su posjećivala susjede, kumove i rodbinu, a mladići su obilazili kuće gdje su bile djevojke.
Danas se blagdan Nevine dječice prvenstveno obilježava kroz crkvene obrede i kao dan posebne molitve za djecu. U katoličkim crkvama diljem Hrvatske održavaju se posebne mise na kojima se moli za zaštitu djece i njihovu dobrobit. Iako su neki tradicijski običaji poput šibanja gotovo nestali, blagdan je zadržao svoj duboki simbolički značaj kao podsjetnik na važnost zaštite najmlađih i najranjivijih članova društva. Blagdan Nevine dječice podsjeća na važnost očuvanja nevinosti i čistoće koju djeca predstavljaju u kršćanskoj tradiciji.
