Na granici između Estonije i Rusije, pod snježnim pokrivačem, most koji spaja dvije srednjovjekovne tvrđave mogao bi postati točka sukoba svjetskih razmjera. Grad Narva, smješten na samoj istočnoj granici Europske unije, u posljednjih nekoliko godina postao je epicentar geopolitičkih napetosti. Estonske vlasti tvrde da se svakodnevno suočavaju s provokacijama iz Moskve – od ometanja satelitske navigacije i uklanjanja graničnih bova do propagandnih kampanja, špijunskih dronova i balona obilježenih simbolom „Z“, koji otvoreno asocira na ruske oružane snage.
Kako izvještava Politico, grad Narva nije samo simbol povijesnih i kulturnih razlika između Estonije i Rusije, već i potencijalno poprište novog sukoba. „Nemamo namjeru započeti Treći svjetski rat, ali svjedočimo stalnim pokušajima provociranja koji bi mogli imati ozbiljne posljedice,“ izjavio je Egert Belitšev, generalni direktor Estonske policije i granične straže, tijekom posjeta Narvi u prosincu.
Narva, treći najveći grad u Estoniji, nalazi se bliže ruskom Sankt Peterburgu nego glavnom estonskom gradu Tallinnu. Od približno 56.000 stanovnika, čak 96 posto govori ruski jezik, dok trećina posjeduje rusku putovnicu. Ovaj grad, koji često nazivaju „krajem slobodnog svijeta“, povijesno je bio središte kulturnih i političkih previranja.
Estonija, članica NATO-a i Europske unije, često upozorava da bi Narva mogla postati meta ruskih teritorijalnih ambicija. Kremlj je već dokazao svoju spremnost da iskorištava etničke i povijesne razlike kao izgovor za intervencije – taktiku koju je primijenio u Gruziji, Moldaviji, a najistaknutije u Ukrajini. Vladimir Putin 2022. godine iznio je tvrdnju kako je Narva povijesno dio Rusije, čime je dodatno rasplamsao strahove u regiji.
Kao što ističe Politico, ključna bojazan leži u mogućnosti da Rusija pokuša zauzeti istočnu Estoniju pod krinkom zaštite ruske manjine. Takav bi potez postavio NATO pred ultimatum: odgovoriti vojno i riskirati globalni sukob ili se povući i time poništiti vjerodostojnost članka 5., koji jamči kolektivnu obranu članica saveza. Unatoč geopolitičkom značaju Narve, mnogi estonski dužnosnici smatraju da NATO saveznici nisu adekvatno pripremljeni za potencijalni sukob u regiji. „Ovdje na granici slobodnog svijeta svjesni smo koliko je krhka sigurnosna arhitektura,“ izjavio je Belitšev.
U Estoniji je trenutno raspoređeno oko 900 britanskih vojnika u sklopu NATO snaga na bazi Tapa, zapadno od Tallinna, dok su francuske snage također prisutne. Britanska vlada obećala je spremnost 4. brigade za brzu reakciju, no manjak resursa u britanskoj vojsci – koja trenutno ima samo dvije raspoložive oklopne brigade – onemogućuje jačanje NATO-ove prisutnosti u Estoniji. Iako NATO planira proširiti snage u Latviji i Litvi, Estonija je za sada ostavljena po strani.
Prema analizi Politica, Narva simbolizira ne samo povijesnu podjelu između Istoka i Zapada, već i prijelomnu točku gdje bi se sudbina europskog sigurnosnog poretka mogla odlučiti. Uz mješavinu etničkih napetosti, povijesnih teritorijalnih pretenzija i vojnih provokacija, pitanje je koliko je Zapad zaista spreman spriječiti eskalaciju sukoba.
