Milijardu kilograma otpada u BiH - prilika za proizvodnju energije ili veliki problem?

Situacija sa zagrebačkim odlagalištem otpada Prudinec/Jakuševec, a koja je aktualizirala pitanje adekvatnog zbrinjavanja, ali i reciklaže te spaljivanja, odnosno različitih metoda termičke i netermičke obrade, tematika je koja ima značajan odjek i u BiH, zemlji koju navedena tema, s kojom se trenutačno suočava Hrvatska, čeka u idućih nekoliko godina. U Bosni i Hercegovini, kaže za Večernji list predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković, postoji milijardu kilograma otpada.

Način obrade
Sav taj otpad će u jednom trenutku, vremenski ne tako dalekom, postati ili veliki problem ili povijesna prilika za daljnju energetsku diversifikaciju. Naime, poznato je kako bi se primjenom suvremenih tehnoloških rješenja, ali i uz privlačenje sredstava iz fondova Europske unije, pitanje zbrinjavanja ovolike količine otpada moglo početi rješavati kroz proces proizvodnje RDF-a (refuse-derived fuel), odnosno goriva dobivenog od različitih vrsta otpada kao što su komunalni čvrsti otpad (MSW), industrijski otpad ili komercijalni otpad, ali i putem plinofikacije i biomase. Kružno gospodarstvo o kojemu govorimo velika je prilika za BiH koja tako može dodatno osnažiti vlastite energetske potencijale, a osobito u bliskoj budućnosti kada energija dobivena od otpada bude sve više zastupljena na tržištu.

Korištenjem otpada kao svojevrsnog pogonskog goriva mogli bi se riješiti i neki drugi problemi, a poglavito kada govorimo o dobivanju energije za zagrijavanje čitavih gradova. Time bi BiH dobila dodatni element osnaživanja vlastitog energetskog suvereniteta, odnosno smanjila bi ovisnost o naglim i nepredvidivim potresima na svjetskim tržištima određenih energenata.

Jedna od institucija u BiH koja već dulje vrijeme ukazuje na značaj kružnog gospodarstva je Vanjskotrgovinska komora BiH, a koja je nedavno u suradnji s Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeitom (GIZ) GmbH, u sklopu Green Recovery komponente COVID-19 Investment Response projekta, izradila web-portal sa sadržajem vezanim uz zelenu tranziciju europskog i bosanskohercegovačkog gospodarstva - https://zelenaekonomija.komorabih.ba/.

Na web-stranici su dostupni aktualni projekti i javni pozivi za sudjelovanje u projektima u BiH, informacije o najnovijim trendovima u Europi, publikacije o zelenoj tranziciji Europe i BiH, zakonodavni okvir iz segmenta zelene tranzicije i drugo. Vanjskotrgovinska komora BiH još se od potpisivanja Sofijske deklaracije u studenome 2020., koju je potpisala i Bosna i Hercegovina, u okviru inicijative Berlinskog procesa, aktivno uključila u procese tranzicije gospodarstva BiH, prepoznajući potencijal zelenih lanaca vrijednosti u smislu stvaranja novih kompetencija, jačanja konkurentnosti izvoznog potencijala, maksimalnog korištenja unutarnjih resursa, redukcije otpada, očuvanja životne sredine i kreiranja novih radnih mjesta. Funkcionalan zakonodavni okvir Bosne i Hercegovine na svim razinama vlasti preduvjet je za provedbu sustava kružnog gospodarstva, što je i prepoznato u zaključcima brojnih sastanaka komorskih udruga gospodarstvenika, okruglih stolova i konferencija.

Zeleni procesi
Kontinuirana edukacija u području kružnog gospodarstva važan je preduvjet za postizanje ciljeva, zbog čega Vanjskotrgovinska komora BiH već godinama predstavlja mjesto susreta takvih događaja. Green Recovery je komponenta COVID-19 Investment Response projekta koju financira Ministarstvo za ekonomsku suradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ), a provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ). Potreba za novim cirkularnim načinima poslovanja i zelenim proizvodnim procesima sve je češće prisutna u praksi bh. kompanija.
Pitanje zelene tranzicije domaćega gospodarstva neodvojivo je i od tematike dekarbonizacije, odnosno potrebe ulaska u europski sustav trgovine štetnim plinovima.