Ulaganje u prerađivačku industriju, poput drvne i metalske, razvoj tržišta energije i plina, ulaganje u obnovljive izvore energije, modernizacija poljoprivrede, razvoj i unaprjeđenje prometne infrastrukture u svrhu jačanja konkurentnosti, kao i razvoj turističkih kapaciteta u državi neke su od reformskih mjera kojima se BiH namjerava voditi u razdoblju do 2023. godine kako bi stvorila otporniju i konkurentniju ekonomiju, piše Večernji list BiH.
Poslovno okružje
Program ekonomskih reformi donosi nekoliko skupina reformskih mjera (reforma tržišta energije i prometa, poljoprivreda, industrija i usluge, poslovno okružje, istraživanje, razvoj i digitalna transformacija, reforme ekonomske integracije, obrazovanje i vještine, zapošljavanje i tržište rada te socijalna zaštita i inkluzija), pri čemu posebno treba obratiti pozornost na one mjere koje će voditi izravnom povećanju broja zaposlenih.
Paralelno s tim vlasti su se obvezale raditi i na unaprjeđenju poslovnog okružja, kao i na mjere fiskalne politike kojima bi se dio sredstava uštede po osnovi tekuće potrošnje trebao kanalizirati u svrhu jačanja investicijske potrošnje u Bosni i Hercegovini, a samim tim u poboljšanje poslovnog ambijenta.
Gotovi proizvod s većom dodanom vrijednošću umjesto čiste sirovine strateški je cilj kojim se vodi sve veći broj izvozno orijentiranih poduzeća, nastojeći pritom iskoristiti pozitivan zamah u izvozu koji je evidentan, kao što je vidljivo, i na početku ove izazovne godine.
Izvoz je pak i lani iznosio prilično respektabilne 10,52 milijarde KM.
Sektor prerađivačke industrije ključan je sektor za stvaranje dodatne vrijednosti i zaposlenosti, za rast produktivnosti i drugih sektora te posredno za ekonomski razvoj i rast konkurentnosti te su se u tom smislu vlasti u BiH obvezale podržati oporavak poduzeća iz prerađivačke industrije, kao i realizaciju investicijskih projekata u svrhu poticanja inovativnosti i novih tehnologija. Primjer dodane vrijednosti vidljiv je u proizvodnji namještaja i dijelova za namještaj, a koja se nalazi na trećem mjestu po ukupnom izvozu i u prošloj godini, a iznos izvezenih proizvoda dostigao je respektabilnih 355,57 milijuna maraka.
U kontekstu razvoja tržišta energije cilj je unaprijediti tržište električne energije i plina i unaprijediti proizvodnju iz obnovljivih izvora energije uz provedbu mjera energetske učinkovitosti.
Modernizacija
Poljoprivreda zahtijeva temeljitu preobrazbu, modernizaciju tehničko-tehnoloških kapaciteta te ulaganje u razvojne centre u cilju podizanja konkurentnosti. Početna pozicija leži u činjenici da je ukupan izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2020. iznosio respektabilnih 846,40 milijuna maraka. Preduvjet svakog gospodarskog napretka je infrastruktura, tako da je jedna od ključnih mjera ulaganje u izgradnju novih prometnih pravaca, s fokusom na koridor Vc.
Peta strateška mjera je razvoj turizma, s tim da se u programu konstatira kako bh. turistička ponuda mora biti konkurentnija i aktivnija nego ikad prije, dok je paralelno s tim potrebno raditi na razvoju održivog turizma.
Sve navedene aktivnosti trebat će pratiti i proces razvoja stimulativnog poslovnog ambijenta, kao i nužne digitalizacije, uz prilagođivanje domaćih tehnologija proizvodnje suvremenim zahtjevima tržišta.