Poznat je kao najneobičnija životinja na svijetu. Životinja je to, kažu mnogi, koja je dokaz da priroda ima dobar smisao za humor. Naime, jedan je od samo dva živuća sisavca (uz kratkokljunog ješca) koji liježe jaja, umjesto da, kao ostali sisavci, rađa žive mlade. I čudnovati kljunaš i kratkokljuni ježac spadaju u skupinu jednootvornih sisavaca.
Tako se zovu jer na stražnjem dijelu tijela imaju samo jedan otvor koji im služi za izbacivanje urina i izmeta, ali i za parenje. Ostali sisavci služe se trima odvojenim otvorima. Zajedničko im je i mjesto boravišta. Kljunaš živi samo u Australiji i na otoku Tasmaniji, a čudno je i što ima nogice slične patki, a i glava mu sliči toj ptici. No tijelo mu je, s druge strane, krzneno poput kopnene životinje.
Još jedna nelogičnost je da ima kostur s obilježjima hladnokrvnoga gmaza, a ipak je toplokrvno biće. Kada su ga otkrili, znanstvenici nisu mogli vjerovati svojim očima. Godine 1799. prva koža čudnovatog kljunaša našla se pred ispitivačkim okom britanske znanosti. Engleski zoolog George Shaw koji ga je proučavao sumnjao je da je netko pačji kljun nasadio na tijelo pa ga je pokušao skinuti. Tragovi njegovih škara još se mogu vidjeti na originalnoj koži koja se čuva u Prirodoslovnom muzeju u Londonu..
Mlijeko ženke čudnovatog kljunaša moglo bi služiti kao lijek protiv superbakterije koja je postala otporna na antibiotike. Iako je još 2010. na Sveučilištu Deakin u Geelongu u Australiji otkriveno da mlijeko te životinje ima antibakterijska svojstva, sada su Australski znanstvenici iz nacionalne agencije za znanost (CSIRO) na čelu s voditeljicom istraživanja, dr. Janet Newman u laboratoriju umjetno proizveli protein nađen u mlijeku kljunaša, a sastojak bi se u dogledno vrijeme mogao koristiti u proizvodnji nove generacije lijekova.
Protein ima potencijal, kaže dr. newman, da spašava živote. protein izgleda kao spirala i dosad nije viđen, a zbog specifičnog oblika znanstvenici su ga prozvali “Shirley Temple”, baš zato što ih podsjeća na kovrčavu kosu te glumice. Otkriće je dočekano kao odlična vijest s obzirom na to da je Svjetska zdravstvena organizacija još 2014. godine upozorila da su dosadašnji antibiotici sve manje učinkoviti u borbi protiv uobičajenih infekcija i lakših ozljeda te da antibiotici uskoro neće moći pomoći čovječanstvu.
Superbakterije su tijekom godina korištenja antibiotika razvile otpornost te sada mogu prouzročiti opasne infekcije često i sa smrtnim posljedicama. To bi se moglo spriječiti mlijekom kljunaša, koje se luči kroz žlijezde u prsnom području. ženka nema bradavice pa mladunci dolaze do mlijeka tako da ga majka istiskuje, nakon čega se stvori “mliječna” staza na krznu koju potom mladunci ližu.
Specifičan je i način parenja čudnovatih kljunaša koji podsjeća na udvaranje kod ljudi. U vrijeme parenja, koje pada u kasnu zimu ili proljeće, od lipnja do listopada, ženka se približava mužjaku i neprekidno ga gladi po krznu. Nakon toga, mužjak kljunom uhvati ženku za rep i zajedno plivaju u krug prije nego što dođe do odnosa, koji se odvija u vodi.
Jaja legu u jazbinama na obalama rijeka, koje mogu biti duge do 30 metara, s jednom ili više komora, a ženka polaže dva ili tri jaja iz kojih se nakon deset dana izvaljuju mladi. mužjaci ne sudjeluju u podizanju mladunaca.