Na plaži, u šetnji ili na večeri na otvorenoj terasi, koronavirus za mnoge kao da ne postoji, piše Ordinacija.hr.
Stručnjaci kažu da je poželjno biti na otvorenom, ali kada vidite kako su svi opušteni zapitate se je li doista i sigurno biti na otvorenom?
Činjenica je da je rizik znatno manji na otvorenom. Vjetar raspršuje klice u zraku jako brzo što znači da je manje vjerojatno da ćete udahnuti veliku količinu virusnih čestica na otvorenom. A da bi "zaradili" COVID-19 potrebno je da ste neko vrijeme izloženi virusu. Drugim riječima, vjerojatno se nećete razboljeti ako udahnete samo jednu jedinu zalutalu virusnu česticu za vrijeme joge na otvorenom ili ako sjedite u kafiću.
No, možete se zaraziti ako se previše družite neki duži period ili ako svi uključeni ne nose masku. Ili ako je u vašoj blizini visoka razina virusa, vjerojatno da jedan ili više ljudi oko vas ne znaju da imaju virus.
Posebno oprezni moraju biti oni koji bi se mogli ozbiljno razboljeti, pa čak ako se sastaju s drugim na otvorenom. Ljudi s prosječnim rizikom mogu okupljanja na otvorenom učiniti sigurnijima na način da drže distancu (od jedan do dva metra) od svih ostalih, da nose masku i redovito peru ruke tijekom okupljanja.
Druženje s malim krugom obitelji i prijatelja na otvorenom može zadovoljiti potrebu za druženjem. Samo pazite da nemate puno društvenih kontakata, pa čak ni na otvorenom - u suprotnom bi se mogli zaraziti koronavirusom.
Postoji li mogućnost zaraze u vodi, moru ili bazenu?
Prema dosadašnjim saznanjima i dokazima, prijenos novog koronavirusa prilikom uobičajenih rekreacijskih aktivnosti ili kupanjem u vodi, bazenu ili moru nije zabilježen, objašnjavaju na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Do sada nema dokaza da se može dogoditi prijenos novog koronavirusa s čovjeka na čovjeka preko vode, niti je zabilježena prisutnost virusa u moru.
No, što do sada sigurno znamo o bolesti COVID-19?
Znamo da se COVID-19 prenosi kapljičnim putem. To znači da se infekcija primarno prenosi s osobe na osobu malim kapljicama iz nosa ili usta koje se izbacuju kad oboljela osoba kašlje, kiše ili govori. Te su kapljice relativno teške, ne prenose se na veliku udaljenost i relativno brzo padaju na predmete i površine u blizini oboljelog. Druga se osoba zarazi kad udahne takve kontaminirane kapljice. To je razlog zašto se preporučuje fizički razmak od najmanje 1 metra. Kada kapljice padnu na predmete i površine kao što su npr. stolovi, kvake na vratima, rukohvati, ti predmeti postanu kontaminirani te se druge osobe mogu zaraziti dodirujući takve površine i potom dodirujući svoja usta, nos, oči. To je razlog zašto je važno redovito prati ruke sapunom i vodom ili utrljavati dezinficijense na bazi alkohola, piše HZJZ.
Osobe zaražene virusom SARS-CoV-2 najzaraznije su u početku bolesti, no mogu biti zarazne i dan-dva prije pojave simptoma, što je slično zaraznosti kod gripe. Većina osoba u bliskom kontaktu s oboljelom osobom zarazi se unutar prvih pet dana od pojave simptoma u te oboljele osobe.
Prijenos infekcije može se dogoditi i od osoba koje nemaju simptome bolesti, od takozvanih asimptomatskih slučajeva, no potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdili razmjeri takvih prijenosa. Zaraznost se smanjuje kako protiču dani od pojave simptoma i do sada nije uspješno izoliran živi virus iz uzoraka gornjih dišnih puteva nakon drugog tjedna bolesti (iako nalaz molekularnog (PCR) testiranja može biti pozitivan). Razlog tome je što molekularna PCR metoda otkriva virusni genetski materijal što nije nužno povezano s prisutnošću živog virusa u tijelu.