Početak poljoprivredne sezone bio je idiličan da bi bio stvaran kada je u pitanju poljoprivreda. U doba kada se beru prve trešnje, vade rani krumpiri…, takvo što se ne pamti, mraz je uništio poljoprivredu. Teško su pogođene i Dubrave, visoravan između Čapljine i Stoca, poznata po voćarstvu i vinogradarstvu. Kolike i kakve su bile štete, nastojali smo doznati iz kuta Zdravka Palamete iz Opličića, jednog od vodećih individualnih proizvođača na tom području: - Jednostavno rečeno - katastrofa. Od pet hektara vinograda, svega je, možda, deset posto zdravo. Ovo je druga godina da ta ista lokacija biva pogođena. Breskve su nastradale oko pedeset posto, što se sada vidi, a što će se naknadno pokazati, to ćemo tek vidjeti jer još nemamo rezultate koji su potvrđeni. Sve druge kulture, krumpiri i ostalo, isto tako, znači, sve što se tiče poljoprivrede na Dubravskoj visoravni uništeno je, konstatira Zdravko Palameta. Ovaj proizvođač nam je praktično demonstrirao kako se utvrđuju štete na voću, nektarinama i breskvama, marelicama…
Stradao plod
- Treba plod prerezati napola, ako je u sredini sredica ili špica, kako mi kažemo, crna ili promijenila boju, taj je plod stradao. Inače bi trebao biti bijele boje. Ako je bilo kakve druge boje, onda je plod stradao. Na kajsijama se to već vidi na strani koja je izložena ledu, već su primjetna udubljenja. Ta se strana neće razvijati pa roba nije za tržište. Samo plodovi koji su unutar krošnje, ispod lista i grana će ostati, ali to je mala količina. Trešnje, plodovi na koje je pao mraz, dakle, ovi s gornje strane, za desetak dana će otpasti, a ako ostanu, neće također biti za tržište, objašnjava Zdravko koji na opasku da ljudi oru unatoč evidentnim štetama, kaže: - Takvi smo mi na selu, patimo se i gotovo. Ja slučajno radim, imam posao, ali većina ljudi u Dubravama nema zaposlenja. Moj brat je nezaposlen, nitko ne radi u obitelji. Pitanje je kako će ti ljudi preživjeti i uložiti za iduću godinu. Vrlo teško. Ne znam kako će to biti.
- Očekivali ste prinos od oko 100 tona, što će se ubrati?
Smanjeni prihodi
- Od tih stotinu tona, možda će uspjeti ukupno oko pet tona. Nisu to još konačni podaci, ali nikako neću moći pokriti troškove rada zaštite, pogotovo vinograd, on zahtijeva veliku zaštitu, veliki rad, puno radnika, fizičkoga rada... To se ne može nikako pokriti ovim što vidite, ovim što je zeleno, kazao je. Tražeći imanje Zdravka Palamete, mještani dijela Opličića zvanog Brestovača nam rekoše kako su radnici koji rade kod njega plakali pred prizorom. Potvrđuje nam to i gospodin Palameta.
- Plakalo ih je nekoliko, svi koji ovdje rade. Plakali su jer znaju da će ove godine biti nešto drugačije nego ranijih. Kažem, ja opet imam stalni posao, ali ljudi koji nemaju…, zamišljeno dodaje Zdravko zagledan u kao rijetko gdje obrađene brežuljke na po obilju čuvenim Dubravama, uz svoju štetu, suosjećajući s ljudima, susjedima, kao da želi reći: - Godina je duga, valja im preživjeti sa smanjenim prihodima ili bez njih…!