Inflacija svaki mjesec sve više diže cijene, a ni kruh nije zaobišla. Cijene kruha kreću se i do 3 KM, ovisno o vrsti, proizvođaču, ali i gradu u kojem se kupuje. Pa tako jedna veća obitelj mjesečno izdvaja i do 120 KM za ovaj osnovni proizvod. Mnogi se zato odlučuju praviti domaći kruh.
Iznos mirovina i plaća najčešće nije dovoljan da pokrije ni trećinu potrošačke košarice. I kao da to nije dovoljno, i cijene ovog najosnovnijeg proizvoda rastu svakodnevno, a ako želite hraniti se zdravije pa se odlučite za crni kruh, to će vas više i koštati. - Dati 120 KM mjesečno na kruh je puno kad znamo da smo 2019. plaćali kruh po 1,50 KM. Naravno, život je poskupio, doprinosi za zaposlene su povećani. Sve to, naravno, ima udjela u formiranju cijene kruha. Međutim, naši građani, osobito umirovljenici, jednu trećinu one najniže mirovine daju samo za kruh. Gdje su lijekovi, gdje su ostali troškovi, hrana i sve ono što je svakom čovjeku potrebno - kazao je za BN Zoran Petoš iz Udruge za zaštitu potrošača DON
Diferencirana stopa PDV-a za osnovne životne namirnice nikada nije usvojena pa, iako se ne radi ni o kakvom luksuzu, nego o hrani, i na kruh plaćamo 17% poreza. U zemljama Europe ova stopa kreće se od 4 do 10%. Osim toga, trebalo bi se pozabaviti i maržama, smatraju ekonomisti. - Već prije dvije godine intenzivno se radilo na uvođenju diferencirane stope PDV-a i ta dopuna zakona o izmjeni Zakona o PDV-u nikad nije ni zaživjela niti je dovedena do kraja. To je na kraju jedna zakonska procedura koja je ostala zaglavljena negdje u magli i o tome se više i ne govori.
Bi li diferencirana stopa PDV-a utjecala na bolji životni standard građana, to je vrlo upitno. Bez ograničavanja marže to se ne bi moglo dogoditi jer bi trgovci iskoristili tu razliku PDV-a i povećali svoje marže, pa bi cijene mogle ostati iste. Dakle, bez usklađenosti Zakona o trgovini i Zakona o PDV-u građani ne bi mogli osjetiti koristi i ako bi se uvela diferencirana stopa PDV-a - smatra ekonomistica Mirjana Orašanin. Nekada je BiH bila jedna od najpovoljnijih zemalja u okružju pa su građani iz regije i dijaspore dolazili ovdje u kupnju. Sada se i oni začude kada vide cijene proizvoda na policama bh. trgovina.