Prilagođeni okvirni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU, kojim su regulirani odnosi trgovinske razmjene poljoprivrednih proizvoda između naše zemlje i spomenute europske asocijacije, stupio je na snagu početkom ovoga mjeseca. Proteklih dana čule su se različite procjene o tome kako će se taj prilagođeni sporazum odraziti na pojedine sektore agrara, piše Večernji list BiH. Govoreći o toj temi, Dubravko Vukojević, predsjednik Udruge poljodjelaca ZHŽ-a, najbrojnije članice Seljačkog saveza, kaže: - Što se tiče naše udruge, mislim da će nam sporazum dobro doći, ukida se izvozna carina na naš mladi krumpir, koji je uz povrće okosnica proizvodnje. U širem kontekstu prilagođeni sporazum s EU neće ništa bitno promijeniti jer i ranije je roba ulazila iz Europe u Srbiju, pa preko Srbije, Crne Gore ili Makedonije u BiH.
Legalno
Sada će to samo ići legalno, što se kaže, na “papire”. Bez obzira na to, mislim da je u suštini sporazum dobar i u njemu ne treba gledati neki bauk. Mislim da nas naši političari, naša država, trebaju učiniti konkurentnim. Nitko nam ne brani da se i dalje štitimo. Treba uložiti malo novca i u propagandu domaće proizvodnje. Zašto to govorim, kažu da je prodajna cijena mlijeka 50 feniga u EU. Tko ne može proizvesti po toj cijeni, taj ne može opstati. Mi trebamo težiti osuvremenjivanju staja, polja, ukupne proizvodnje kako u toj tako i u drugim granama, kroz kapitalna ulaganja učiniti ih konkurentnim. Onda se može i kroz kampanje - “kupuj naše, kupuj domaće”, što su već izlizane fore, jer više i ne znaš što je domaće, napraviti pomak. Dakle, potrošače treba educirati, a proizvođače pogurati, učiniti ih konkurentnim, da se ovima koji uvoze ne isplati uvoziti. Ima tu prostora jer se u BiH ne proizvodi ni 20% hrane za vlastite potrebe, samo možda krumpira proizvodimo u dovoljnim količinama. Iznimka je samo ovaj naš mladi krumpir kojeg imamo u svibnju i lipnju, koji nema konkurencije, a mlijeka i mesa imamo svega 20% i opet naši farmeri to ne mogu prodati. Sporazum kao sporazum, mi proizvođači mladog krumpira nećemo imati tih 10 feniga carine po kilogramu, ove godine to neće biti, što je nama plus, ali treba i druge podržati. - Ostale povrtlarske kulture? - Tu su problem pravilnici o kakvoći proizvoda, da se ne uvozi po dampinškim cijenama. Nije mi jasno da se nešto može uvoziti po 40 feniga i da se na tome ostvari zarada. Mi smo proteklih godina pričali sa sanitarnim inspektorima, oni nam kažu - na osnovi čega ću ja njega zaustaviti? BiH nije napravila standarde, što je razlog tomu - jak uvozni lobi ili nezainteresiranost, ne znam. Nemamo standarda, a pogledajte što se nama događa. Prije nekoliko godina čovjek je izvezao papriku, a oni mu je vratili zato što je prilikom branja bila lomljena, a ne sječena. Imamo mi načina, bez ikakvih problema, zaštititi svoju proizvodnju. Tu je najveća odgovornost na državnoj vlasti, a oni samo, pričaju… ništa se ne pomiče. Mora se nešto pomaknuti jer već je nastupila tragedija, sela nam opustošiše, ne ostaje nitko, na kraju će se dogoditi da imaš državu, ali nećeš imati komu što prodati.
Mladi krumpir i vino
Dakle, među poljoprivrednicima još se uvijek vode polemike što će prilagođeni okvirni SSP između BiH i EU kojoj djelatnosti značiti. Prema prvim procjenama, uz proizvođače mladog krumpira, mogli bi profitirati i proizvođači vina, dok se ostali manje spominju. U cjelini, poljoprivrednici pozdravljaju sporazum i kažu - ako ništa, bit će manje šverca, a time će, smatraju, biti na dobitku.•