Edin Forto, ministar prometa i veza Bosne i Hercegovine i predsjednik Naše stranke, u intervjuu za Večernji list govori o izazovima na europskom putu zemlje, potrebi za dijalogom i kompromisom, reformama koje nas čekaju, ali i koristima za BiH, osobito kada je riječ o velikim infrastrukturnim projektima.
- Općenito, mi u BiH nikad nismo imali, a teško ćemo uskoro i imati, sudionike u vlasti koji imaju jedinstvenu sliku o prošlosti, o činjenično utvrđenim stvarima, a kamoli da imaju zajedničku viziju budućnosti.
Ipak, Europska unija ono je što nas na nekoj razini ujedinjuje. Netko se za to zalaže istinski, netko samo deklarativno, ali ona je nazivnik kojem se nitko ne smije otvoreno suprotstaviti, što znači da na nekoj razini ipak mora surađivati. Na nama koji smo istinski za europsku BiH je taj brod koji se zove “Bosna i Hercegovina” gurati u tu mirnu luku svim silama, ma koliko opiranja bila velika - poručio je Forto.
Večernji list: Kako biste ocijenili dosadašnji mandat novog saziva Vijeća ministara BiH? Primjetno je, naime, kako unatoč brojnim izazovima izvršna vlast na razini države uspijeva zadržati europski kurs zemlje...
- Citirat ću staru i novu predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen koja je rekla kako je u jednoj godini našeg mandata napravljeno koliko u deset prethodnih godina. Ali moramo se suočiti sa stvarnošću. Ovim ritmom nikada nećemo ući u EU i neki koji se deklarativno zalažu za EU moraju prijeći iz deklarativnog u konkretno.
Općenito, u BiH nikad nismo imali, a teško da ćemo uskoro i imati, sudionike u vlasti koji imaju jedinstvenu sliku o prošlosti, o činjenično utvrđenim stvarima, a kamoli da imaju zajedničku viziju budućnosti.
Ipak, Europska unija je ono što nas na nekoj razini ujedinjuje. Netko se za to zalaže istinski, netko samo deklarativno, ali ona je nazivnik kojem se nitko ne smije otvoreno suprotstaviti, što znači da na nekoj razini ipak mora surađivati. Na nama koji smo istinski za europsku BiH je taj brod koji se zove “Bosna i Hercegovina” gurati u tu mirnu luku svim silama, ma koliko opiranja bila velika. I moram reći da je bilo uspjeha. Da ne nabrajam sad od početka mandata, ali evo, iako nije poslan na odobravanje, za mene je uspjeh da smo, kad je u pitanju Plan rasta, usuglasili 97 posto traženih mjera. Tu razinu suglasnosti na europskom putu nismo imali od travanjskog paketa. Nažalost, baš kao što su travanjski paket srušili oni koji su sami sebe proglasili najvećim patriotima, sad smo imali pokušaj rušenja od istih takvih. Za to su im najzahvalnije one za BiH destruktivne snage.
Večernji list: Kakva su vaša očekivanja glede nastavka toga puta, a poglavito u svjetlu mogućnosti da najesen dobijemo pregovarački okvir za EU?
- Spomenut ću opet plan reformi koji je povezan s Planom rasta. Mislim da je to dobra pokazna vježba za državnu razinu vlasti na kojoj moramo pokazati kakav imamo kapacitet raditi iskonski iskorak k EU. Nismo pokazali sposobnost, dinamičnost i prilagodljivost koju su pokazale ostale zemlje na zapadnom Balkanu kada je riječ o Planu rasta. Ne smijemo odustajati i moramo naučiti kako odgovoriti na izazove iz Bruxellesa koji znaju biti i nejasni i prezahtjevni, ali ako drugi mogu, mi ne smijemo tražiti izgovor.
To sam već govorio, ništa nas ne sprječava da u idućih nekoliko dana pošaljemo taj dokument i da EU kaže svoje.
Večernji list: Nova metodologija proširenja pretpostavlja i tematske klastere u pregovaračkom procesu. Koliki će biti izazov učinkovito svladati neka od “težih” poglavlja?
- Izazov je ogroman. Hrvatska je za pristup EU surađivala s Haaškim sudom. Srbija je isporučila Miloševića. Makedonija promijenila ime. Sve države članice EU-a izvele su nezamislive pothvate u svom pravnom sustavu kako bi se prilagodile pravnoj stečevini EU-a. Moramo prestati razmišljati o svakom pojedinačnom problemu kao o velikom izazovu i sve izazove moramo napasti odjednom. Najveći problem u BiH su vladavina prava i korupcija koja je izravno u vezi s tim i koja izjeda naše društveno tkivo. Kad svaka tvrtka i građanin budu sigurni da će dobiti fer suđenje u bilo kojem dijelu BiH, bez straha od diskriminacije, sa zajamčenim ljudskim pravima, tada ćemo biti spremni za EU.
Večernji list: U kojoj će mjeri biti važno inzistirati na kompromisu i dijalogu kada govorimo o važnim političkim, ali i strukturnim reformama u BiH?
- Bez kompromisa nema BiH. Mi od trenutka Daytona živimo kompromisna rješenja. Nađite nekoga tko može reći da živi sto posto u skladu s onim za što se njegova politička opcija i ideologija bore. Kad netko u BiH kaže da je beskompromisan, budite sigurni ili da vam laže da bi se domogao komada vlasti, da je najobičniji demagog i populist, ili, ako je ozbiljan, onda vas želi povesti u avanturu s vrlo pogibeljnim ishodom.
Ne smijemo praviti kompromis na štetu činjenica. Primjerice, presude u Haagu i u Strasbourgu su činjenice.
Večernji list: Pred BiH se otvaraju značajne mogućnosti potpore iz fondova Europske unije. Na koje biste projekte posebno ukazali?
- Aktivnosti koje provodimo u mom resoru najviše su usmjerene na razvoj europskih koridora u Bosni i Hercegovini. Rekonstrukcija željezničke pruge na koridoru Vc je prioritet. Rekonstrukcija pruge Doboj – Tuzla – Zvornik – Šabac – Ruma zajednički je projekt na kojem radimo s Vladom Republike Srbije. Nova inicijativa koju smo pokrenuli i uspješno završili je unos novog željezničkog pravca Čapljina – Trebinje – Nikšić – Podgorica u europske koridore, kao i cestovni pravac Mostar – Grude – Imotski, čime se otvara mogućnost korištenja europskih fondova za njezinu realizaciju.
Obnova i revitalizacija Unske pruge, oživljavanje željezničkog prometa od Sarajeva do Zagreba i od Sarajeva do Beograda, uspostavljanje funkcionalnog putničkog prometa na željezničkim linijama unutar BiH povezujući Mostar i Sarajevo s Banja Lukom, Dobojem i Tuzlom samo su neki od projekata koji zahtijevaju angažman svih u državi. Riječ je o projektima koji zahtijevaju ozbiljna financijska sredstva, ali i o dugoročno najisplativijim i prvorazrednim razvojnim projektima koji su okosnica budućeg ekonomskog razvoja.
Unaprjeđenje i razvoj plovidbe na rijeci Savi podrazumijeva obnovu i modernizaciju plovnog puta rijeke Save, tj. podizanje klase plovnosti, obilježavanje i održavanje plovnog puta te uvođenje riječnog informacijskog sustava. Uspjeli smo konačno krenuti s realizacijom pitanja razminiranja desne obale rijeke Save. Ova aktivnost je do sada bila prava prepreka daljnjem razvoju plovnog puta. Uz pomoć WBIF-a osigurali smo grant sredstva koja će se primijeniti preko Svjetske banke. Poduzimamo aktivnosti u suradnji s Centrom za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini kako bi se projekt razminiranja proveo čim prije. Očekujemo da natječaji budu spremni u idućih mjesec ili dva, a do kraja 2025. godine očekujemo rijeku Savu bez mina.
U travnju je stupio na snagu Sporazum o izgradnji mosta preko rijeke Tare i priključnih dionica na cesti Brod na Drini – Šćepan Polje. Jedna velika mrlja iz prošlosti kad je u pitanju suradnja Bosne i Hercegovine i Crne Gore te velika prilika u sadašnjosti da se unaprijedi kvaliteta života ovog kraja. Suradnja s crnogorskom stranom u ovom je trenutku odlična te provodimo posljednje aktivnosti koje prethode raspisivanju natječaja za izgradnju mosta i pristupne ceste.
Počinjemo rekonstrukciju cestovnog mosta preko rijeke Save u Brčkom, gdje je u izradi glavni projekt, pripremamo se za tehnički pregled mostova na granici sa Srbijom koji su u nadležnosti Bosne i Hercegovine, pregovaramo za cestovnu vezu od Bihaća prema Hrvatskoj, pripremamo projekt unaprjeđenja infrastrukture na graničnim prijelazima, pokrećemo digitalizaciju prometnih dozvola sa zemljama u okružju…
Večernji list: Digitalizacija je jedan od ključnih segmenata koji će zasigurno obuhvatiti sva područja života, ubrzati procedure, stvoriti temelj za snažniji investicijski ciklus... Koliko je taj proces danas u fokusu rada institucija?
- Bosna i Hercegovina do sada nije povukla nijednu KM europskih i međunarodnih fondova za oblast digitalizacije. Tu smo napravili pomak – u rekordno brzim pregovorima osigurali smo pristupanje programu Digitalna Europa s proračunom od 7,5 milijardi eura za razdoblje 2021. - 2027. godine. Nastojimo biti dio dobrih ideja i najboljih iskustava koja prikupljamo kroz regionalnu i suradnju s EU-om.
Na moj prijedlog Vijeće ministara BiH nedavno je rasporedilo blizu 16 milijuna KM za projekte digitalizacije za stvaranje pretpostavki ubrzane tranzicije prema digitalizaciji društva.
U suradnji s drugim državnim i međunarodnim partnerima Ministarstvo potiče projekte e-uprave, koji su osnova za digitalizaciju javnih usluga. To uključuje napore da se građanima omogući brži i jednostavniji pristup uslugama putem digitalnih platformi, što doprinosi učinkovitosti i transparentnosti javne uprave u njezinu radu. Pri tome intenzivirali smo aktivnosti na povlačenju sredstava iz različitih programa i fondova EU-a kojima je fokus razvoj širokopojasne infrastrukture, digitalnih platformi, e-usluga itd. kao osnovnih alata u procesu transformacije.
Iako su pojedine institucije i određeni sektori u zemlji pokazali značajan napredak, cjelokupni proces digitalizacije zahtijeva snažniju volju političke klase kako bismo dobili ono što već imaju zemlje EU-a, ali i regije. Moramo smanjiti broj papira, potvrda i ukinuti čekanje u redovima na šalterima.
Večernji list: Kakve su mogućnosti u pogledu razvoja infrastrukture iz područja prometa, od autocesta, brzih cesta pa do željeznica?
- Gore sam pobrojio prilike za ulaganja u promet, ali mi imamo jednu boljku - BiH se još uvijek ne ponaša kao država srednjeg dohotka koja mora napraviti velike korake kako bi se priključila najrazvijenijim državama u EU. Nedostaje nam samopouzdanja da hrabro uložimo milijarde u infrastrukturu, bilo željezničku, cestovnu, digitalnu. Moramo se prestati ponašati kao država kojoj treba nekakva pomoć, da ne kažem “sadaka”. Trebamo se uspraviti i glasno reći da pripadamo Europi i da nema tog projekta koji je za nas nemoguć.