Pred federalnim premijerom Fadilom Novalićem našlo se nedavno polugodišnje izvješće o ostvarenju bilance energetskih potreba FBiH za razdoblje siječanj - lipanj 2015., a u kojem su sustavno obrađeni energetski pokazatelji ostvarenja bilance u 2014. i obuhvaća sljedeće osnovne energente i energiju kao što su primarno ugljen, električna energija, naftni derivati i plin. Izvješće je usvojeno i stupa na snagu od dana objave u "Službenim novinama". No, što samo po sebi izvješće sadrži, kolika je i kakva energetska učinkovitost FBiH, imamo li strateških energenata u dovoljnim količinama koji su potrebni kako za kućanstva, tako i za manje i veće gospodarske subjekte.
Potrošnja u FBiH
U izvješću se navodi kako se ugljen (mrki i lignit) najvećim dijelom transformira u električnu energiju. Ugljen se proizvodi u 10 ugljenokopa u FBiH, a konvertira se u električnu energiju primarno u dvije termoelektrane. Opskrba električnom energijom osigurana je domaćom proizvodnjom i uvozom s izvoznim saldom u iznosu od 478 GWh.
Elektroenergetski sustav Federacije BiH u razdoblju siječanj - lipanj 2014. funkcionirao je stabilno i bez poremećaja. Primjetno je zabrinjavajuće smanjenje u proizvodnji ugljena, i to u iznosu od 484,748 tona u odnosu na šestomjesečno razdoblje u 2014. Također je ostvareni izvoz ove sirovine, prema vanjskim potrošačima, realiziran u iznosu 50,91% od predviđenih količina. Jedino ohrabruje prodaja industrijskim potrošačima koja iznosi 101,91% predviđene. U prvih šest mjeseci 2014. godine, bilancom energetskih potreba FBiH planiran je uvoz u iznosu od 340.000 tona naftnih derivata, međuentitetska trgovina u iznosu od 120.000 tona, koji bi zadovoljili potrošnju u Federaciji BiH u iznosu od 460.000 tona.
Prema podacima dobivenim od 7 registriranih uvoznika koji su uvozili u razdoblju siječanj - lipanj 2015., uvezena je 361.781 tona što je za 21.781 tonu, tj. oko 6% više od plana za prvih šest mjeseci 2015. godine, odnosno za 45.131 tonu ili oko 14% više od prošlogodišnjeg uvoza za isto razdoblje u 2014. godini. Na evidentirane uvezene količine naftnih derivata za potrebe Federacije BiH, velike implikacije imaju količine nabavljene iz Republike Srpske (Rafinerije Brod), odnosno međuentitetskom trgovinom o čemu FMERI ne posjeduje potpune informacije pa su korišteni podaci Federalnog ministarstva trgovine, sačinjeni od Sektora za unutarnju trgovinu. U Federaciji BiH nema proizvodnje prirodnog plina i sva opskrba, što je jako signifikantno, temelji se na uvozu od jednog opskrbljivača, Gazproma iz Ruske Federacije. Takoder, ne postoje ni osobna kao ni iznajmljena skladišta, već se po potrebi koriste zalihe iz magistralnog plinovoda.
Dug i opskrba
Prema podacima iz bilance energetskih potreba Federacije BiH za 2015., od ukupno planiranih 182.075 tisuća Sm3 , za prvih šest mjeseci planirano je uvesti 97.965 tisuća Sm3 prirodnog plina, a uvezeno je 92.938 tisuća Sm3, što je za oko 5% manje od plana, a za 12,4% više od uvezenih količina u odnosu na isto razdoblje u 2014. Udio distribucije u ukupnoj potrošnji plina u prvih šest mjeseci 2015. je 71,6% ukupne potrošnje, a udio izravnih potrošača je 28,4% u ukupnoj potrošnji plina u Federaciji BiH. Isporuka plina još uvijek je opterećena ratnim dugom prema ruskom isporučitelju, odnosno nepostojanjem političke volje na razini države da se nađe modus raspodjele i izmirenja ovog duga prema ruskom dobavljaču.
Iako je opskrba strateškim energentima zasad zadovoljavajuća, treba imati u vidu sljedeće: uvoze se prirodni plin i derivati nafte, kao i nedostajuća količina električne energije potrebna da se zadovolje potrebe potrošača. Potrebna je koncizna strategija u energetskom sektoru kako bi se izvršila valjana revizija stanja i revizija problema koji bi mogli nastati kao implikacija prethodno spomenutoga.