Više od polovine stranaca koji su se krajem 2022. zatekli u hrvatskim zatvorima iza rešetaka je bilo zbog krijumčarenja migranata, a najviše novopridošlih stranaca u zatvorima bilo je iz Bosne i Hercegovine i Srbije, pokazuje posljednje izvješće o stanju u zatvorskom sustavu nedavno dostavljeno Hrvatskom saboru.
Kategorija zatvorenika
Uključujući 1585 stranih državljana, tijekom 2022. u svim zatvorima, kaznionicama i drugim jedinicama pod nadzorom Uprave za zatvorski sustav boravilo je 12.826 osoba lišenih slobode. Velikom većinom muškaraca, dok je žena bilo manje od šest posto, što ne odskače od uobičajenih zatvorskih statistika.
Najviše zatvorenika bilo je u istražnom zatvoru, njih 44 posto, dok je zatvorenika na izvršavanju kazne zatvora bilo 40 posto, a ostale su kategorije osoba lišenih slobode zastupljene s mnogo manjim udjelom. Tako su osobe u prekršajnom zadržavanju činile 11 posto, prekršajni kažnjenici 3,56 posto, a maloljetnici (i mlađi punoljetnici) 0,75 posto ukupne populacije osoba lišenih slobode u 2022., javlja Hina.
Najviše zatvorenika koji su se iza rešetaka našli nakon izrečene kaznene presude bilo je u dobi između 30 i 40 godina (gotovo 30 posto), a slijede zatvorenici između 40 i 50 godina (25 posto). Manje od jedan posto bilo je maloljetnika upućenih u odgojni zavod ili na kaznu maloljetničkog zatvora, dok je zatvorenika starijih od 70 godina bilo nešto manje od dva posto.
Obrazovna struktura zatvorenika i maloljetnika tijekom 2022. pokazuje da ih više od polovine ima završenu srednju ili obrtničku školu, slijede oni sa završenom osnovnom školom te oni bez osnovne škole, dok završenu višu ili visoku školu ima tek nešto više od pet posto zatvorenika.
Povećanje broja
U odnosu na 2021. godinu, kada je u zatvorski sustav primljeno 1390 stranih državljana (347 iz EU-a i 1043 iz ostalih zemalja), u 2022. godini primljeno ih je 1585. Od toga 311 iz EU-a i 1274 iz ostalih zemalja, što je povećanje ukupnog broja za 12,3 posto.
Najviše je novopridošlih stranaca u hrvatskim zatvorima bilo iz Bosne i Hercegovine (358) i Srbije (355), dok je od članica EU-a najviše bilo državljana Rumunjske (56) i Italije (40). •