S vinarijom Podrum Tolj susreli smo se pred koju godinu kada nam je u ruke stiglo njezino vino od trnjka. Bili smo slušali o novom životu sorte poznate uglavnom kao "ljubavnik" mnogo poznatije blatine, a koja je sada hrabro napravila prve korake da možda čak i zamijeni blatinu. I nismo se nimalo u Prozračac, kako u Podrumu Tolj zovu vino od trnjka, razočarali. Suprotno, oduševili smo se tada slojevitim vinom, gdje je dojam bio da se vino pretvara malo u bogati voćni kolač, malo u čokoladu pa u šalicu kakvih kupina, a istodobno je snažnog karaktera i moćno. Zaista sjajno vino. I nismo se zapravo tome čudili jer je Podrum Tolj hercegovačka vinarija iz Blatnice, pored Čitluka, a kakva vina iz tog podneblja dolaze znamo već iz brojnih primjera. Škrta kršovita zemlja, koja će natjerati svakoga tko je obrađuje da sve da od sebe ne bi li nešto od nje dobio, može dati samo grožđe koje neće dopustiti ništa osim duboko karakternog vina kakva su blatina, žilavka, a, evo, sad i trnjak. I prije nego što smo tada probali Toljev Prozračac nešto nam je uzelo dodatno vrijeme. A to je prezentacija, vino dolazi u boci na kojoj je etiketa na kojoj je ime Tolj ispisano bosančicom, starim pismom s područja Bosne i Hercegovine. Logika je jasna, upravo na Prozračcu, položaju gdje se nalazi dio vinograda obitelji Tolj, danas se zove Bakri, nalaze se i stećci, srednjovjekovni spomenici precima ljudi tog područja, Komlinovićima - Pavlu, Ivanišu i Grguru. I sada je Josip Tolj došao sa svojim vinima u Zagreb na radionicu u domu Češka beseda, u organizaciji Vjekoslava Madunića, a pod stručnim vodstvom vinskog znalca Darka Lugarića. Bila je to prilika da se kušaju i druga vina Podruma Tolj, a imalo se i što probati. Žilavka Kosara berbe 2022. vino je imena također povijesne konotacije nazvano prema dukljanskoj kneginji koja je bila i makedonska princeza. I kao što se Kosara zaljubila u dukljanskog kneza Vladimira, tako nije teško zaljubiti se ni u ovo vino. Ne možemo se umoriti od ponavljanja kako su žilavka i njezina vina autentični, plemenitog podrijetla, jer bilo je to prvo vino potvrđenog zemljopisnog podrijetla u bivšoj državi. I vino nekadašnjeg establišmenta. Vidi se i zašto. Brojne arome, nama se ponajprije dopala ona medna, a onda je tu i voće pa bilje, sve upakirano u zlatnožutu boju tijela koje je mineralno, ali i kremasto, zanimljive strukture, iznimno pitko. Čini se lako prepoznatljiva u društvu drugih žilavki s tog područja. Sjajno vino koje pokazuje zašto je preporuka da ga se pije svježe i mlado. No, Žilavka Tolj berbe 2013. demonstracija je kako žilavka ima potencijal starenja. Ovdje se moglo prepoznati neke zajedničke note s Kosarom, ispod patine vina koje je čuvano deset godina. Ono što je vrh ponude vina ove sorte kod Josipa Tolja jest Kavalkada iza čijeg imena stoji izborna berba, ovdje je to 2022. Vino koje je dobilo ime po srednjovjekovnoj viteškoj smotri koncentracija je sortnosti žilavke gdje je sada na zlatnožutom tijelu zelenkasti odsjaj. Praktički nema ostataka šećera pa je ova žilavka nešto potentnija, ali je malo drugačijih aroma, sušenog sredozemnog voća, poput marelice, nešto svježe breskve, pa livadnih cvjetova. Ništa čudno što Podrum Tolj ima za svoje žilavke Decantere 2019. i 2020. godine. Put do degustacije blatine "presjekli" smo Dominom Helenom, netipičnim roseom napravljenim od trnjka, blatine i nekih 20 posto muškat hamburga, gdje se dobilo vino strukture bitno čvršće nego što bismo kod rosea navikli, i dosta jako. Treba kušati u društvu Domina Helena vino koje poziva na razgovor, kako je to činila i sama plemkinja po kojoj je dobilo ime. No, kada se razgovara o vinima iz Hercegovine, bez blatine ne ide. A kod Toljevih se ima o čemu razgovarati. Blatinu Ivaniš 2021. kušali smo, recimo to tako, pretpremijerno, jer ovako mlada blatina još ima vremena za sazrijevanje. Pa je tako bila sjajan primjer da se vidi od čega nastaju ona ikonična vina koja je teško zamijeniti za bilo koji terroir osim hercegovačkog. Obitelj Tolj svoje grožđe bere s nekoliko lokacija Brotnja. Riječ je o 22.800 trsova od kojih se napravi dvadesetak tisuća litara vina. S posjeda Bevanda, koji se nalazi pored spomenutih položaja, grožđe dolazi s 12.600 trsova istih sortimenata, prosječno daju još 10.000 litara. Mlada Blatina Ivaniš koju smo probali, a koja je već naznačavala lijepim aromama tamnog voća s nešto čokolade u lijepoj strukturi tijela da će vjerojatno postati ono što je blatina Komlin berbe 2018. koja je odležavala i u barrique bačvama. Ovdje se mlade arome pretvaraju u intenzitet, tamno voće prelazi u džemove i kompote, ukuhano voće, tamnu čokoladu, pa i ponešto kave. Jasno, i utjecaj drva u kojem se osjeti vanilija. Puno tijelo, čvrsta struktura, ali ne s previše alkohola za ovakvo vino čine Komlin vrijednu imena koje nosi. Jer ime je Ivaniša Komlinovića, jasno je s početkom molitve "U ime oca i sina...", uklesano u stećak koji stoji na grobu ovog srednjovjekovnog viteza oklopnika kakvi su jahali po Bosni i Hercegovini u srednjem vijeku. Onda to i mora biti jedno posebno vino. I onda je tu trnjak koji jednostavno nosi ime Prozračac, po položaju vinograda obitelji Tolj. Nitko nije imao što reći na tvrdnju da je riječ o iznimnim vinima u obje berbe, 2020. i 2022. Ponovno, kao kod blatine, svježi trnjak naznačava kakve su karakteristike ove zaista potentne sorte, gdje ima snažno izraženog tamnog voća, pa voćnog soka, slatkoće koja podsjeća na čokoladu, sve na način da se svakim gutljajem otkriva nešto novo. A svojevrsno je iznenađenje da je berba 2018. dozrijevala jedino u inoksu, a dobila je mnogo više dubine, još nekoliko slojeva s džemovima, kupinom, pa i voćnim kolačima jer se osjete začini, nešto cimeta, tamne čokolade, pa čak i nešto kakaa. Snažno vino s 15,2 posto alkohola, ali koje praktički u cijelosti pokriva puno i ukusno tijelo. Treba ga kušati kako biste i sami istražili kakvo je vino ovaj trnjak. Iznenađenje za nas bila je i činjenica da monosortna vina od trnjka danas rade samo tri vinara u Hercegovini iako te sorte ima i u južnoj te srednjoj Dalmaciji, nadamo se da će vina od njega biti još. Uvijek ističemo kako je svako piće, pa tako i vino, jedan paket, cjelokupni proizvod. Kod Tolja je riječ o osobito efektnom paketu u kojem svako vino ima povijesnu vezu s osobom ili lokalitetom područja Brotnja.
Dakle, riječ je o vinima s kojima se može razgovarati, kako o njihovim odličnim osobinama tako i o povijesnim pričama s kojima su povezana. Na kraju, vinska je povijest ovoga kraja duga. Pokraj njihovih vinograda su stećci, a tu je i Listina kneza Ladislava iz 1353. te drugi povijesni dokumenti poput onoga iz Dubrovačkog arhiva iz 1437., zapis dijaka Dražeslava u kojemu se spominje "pehar vina". - I kada ovo pisah, tada mi dade gospodin ban Tvrtko ispred sebe velikih pehar vina popiti u dobru volju - zapisao je dijak Dražeslav na kraju povelje koju je kralj Tvrtko Kotromanić izdao upravo u Suhoj na Prozračcu 1430. godine. Ondje gdje su vinogradi obitelji Tolj.•