Večernjakovo otkriće po kojemu je veleposlanik Ujedinjenoga Kraljevstva u Bosni i Hercegovini Julian Reilly navodno poručio da će konstitutivni narodi nestati u procesu pristupanja ove zemlje Europskoj uniji dobilo je jučer novi zaplet. Otvorio ga je student nakon Reillyjeva predavanja na Filozofskom fakultetu u Mostaru te ga je otvoreno upitao je li najavio scenarij brisanja konstitutivnih naroda. Ta tema inače je izazvala burne reakcije u javnosti, osobito među Hrvatima u BiH, dok je sam veleposlanik jučer opovrgnuo takve tvrdnje i pružio svoje viđenje cijelog događaja. Julian Reilly je u svom govoru u Mostaru naglasio kako nikada nije izjavio ono što mu se pripisuje. Objasnio je kako je pogrešno interpretiran u kontekstu privatnog razgovora.
- Netko je rekao da sam to izjavio u privatnom razgovoru o nekoj drugoj temi jer zapravo nije na meni da to kažem - izjavio je Reilly, naglasivši kako je do nesporazuma došlo zbog različitih tumačenja.
Vaša zemlja, ali...
- Ljudi često izvlače zaključke na temelju svojih strahova o tome što netko govori - dodao je veleposlanik. - Ja se nikada ne bih složio s osobom koja tvrdi da sam to rekao - očito su oni tako shvatili ono što sam rekao, ali to apsolutno nije ono što sam izjavio - istaknuo je. Reilly je potom izložio svoj stav o važnosti postojanja konstitutivnih naroda i ravnopravnosti svih građana. Istaknuo je da su Daytonski sporazum i Ustav BiH osmišljeni kako bi se spriječio rat i osigurala stabilnost. Dodao je kako je ključno da se svi konstitutivni narodi, kao i ostali građani, uključe u proces donošenja odluka u zemlji. - Ova zemlja je vaša zemlja. Vi trebate odlučiti kamo je želite odvesti i kako te kako želite surađivati sa svojim sugrađanima, od kojih su mnogi različite nacionalne pripadnosti i religije od vas - kazao je Reilly. Naglasio je kako su svi građani jednaki i da prava svih trebaju biti zaštićena. Miroslav Zelić, predsjednik HDZ-a BiH u Bugojnu, u jučerašnjoj je pak ponovljenoj izjavi ostao kod ranijih navoda iznesenih Večernjaku. Prema Zeliću, Reilly je tijekom sastanka spomenuo kako će “jednog dana konstitutivnosti u BiH nestati”. Također je izjavio da je veleposlanik “forsirao priču o tome kako ne bismo trebali imati problema s asimilacijom” kao mogućim rješenjem za buduće izazove.
- To je točno onako kako sam rekao medijima. Rekao je da konstitutivnosti jednog dana neće biti. To nije bio samo prijedlog, već je davao preporuke kako da to postignemo - izjavio je Zelić. Dodao je kako posebno smeta takvo reagiranje kada je govorio u kontekstu položaja Hrvata Bugojna i nametanja Željka Komšića u Predsjedništvo BiH. Objasnio je da je veleposlanik, po njegovu mišljenju, naglasio kako je integracija u EU ključna i da je to moguće postići uz određene promjene. Zelić je kritizirao veleposlanikovu reakciju, ističući kako je vijest već dugo poznata javnosti prije nego što je Reilly odlučio reagirati.
Šutio pa progovorio
- Šutio je određeno razdoblje, a sada reagira vjerojatno zbog pritiska javnosti, osobito sa strane Hrvata u BiH - kazao je Zelić. Ova rasprava otvara pitanje ravnoteže između očuvanja ustavnih odredbi o konstitutivnim narodima i procesa europske integracije. Reilly je u svom govoru u Mostaru istaknuo da BiH mora odlučiti o svom smjeru, no također je priznao da postoje izazovi u usklađivanju ustavnih prava s međunarodnim standardima.
- Ustav mora biti usklađen s ljudskim pravima - kazao je veleposlanik. Dodao je kako “ono o čemu govori jest nešto što treba riješiti”. - To ne znači da morate ukinuti konstitutivne narode - rekao je britanski diplomat navodeći kako je potrebno pronaći način upravljanja u društvu koji će biti pravedan za sve. Reilly je spomenuo Belgiju kao primjer zemlje s različitim nacionalnim skupinama koje uspijevaju surađivati unutar EU. - U Belgiji imate Valonce i Flamance, koji su jasno definirani, ali nemaju posebna prava koja nadilaze prava drugih skupina, poput njemačkih ili arapskih govornika - kazao je. Prema njegovim riječima, “ako je europska integracija prioritet, određene prilagodbe bit će potrebne, no nije nužno ukidati bilo što”.
Također je naglasio da je na građanima BiH, osobito mlađim generacijama, da odluče o budućnosti zemlje. Pitanje ostaje - može li BiH pronaći ravnotežu između zaštite svojih ustavnih temelja i prilagodbe međunarodnim standardima? Nova teritorijalna rješenja ispravljaju i diskriminacije na čijem ispunjavanju inzistira dio diplomata.
