Američki State Department je objavio novo izvješće o borbi protiv terorizma i suočavanju s nasilnim ekstremizmom na području Europe. Bosna i Hercegovina je također tretirana u izvješću.
Bosna i Hercegovina je ostala kooperativan partner u borbi protiv terorizma i nastavila ostvarivati napredak povećavajući kapacitete u borbi protiv terorizma. Agencije za provođenje zakona u BiH su uglavnom pratile osumnjičene za terorizam iz inozemstva, međutim, Radna grupa za terorizam predvođena od strane državnog tužiteljstva - zadužena za poboljšanje koordinacije između mnogih sigurnosnih i policijskih agencija u BiH - nastavila je zakazivati, stoji u izvješću, prenosi N1.
Nasilna ekstremistička ideologija i regionalne nacionalističke ekstremističke grupe i dalje su potencijalni izvori nasilnog ekstremizma u BiH.
Određeni broj građana BiH putovao je u Siriju i Irak kako bi podržao ISIL i druge terorističke grupe, ali su pravnim i društvenim naporima za sprečavanje nasilnog ekstremizma, ali je taj broj smanjen u odnosu na prethodne godine.
Dužnosnici BiH i mediji procijenili su da je otprilike 300 građana BiH otišlo na odredišta u Iraku i Siriji od 2013. godine, od kojih se otprilike 50 vratilo.
Dužnosnici vlade BiH izvijestili su da 2016. godine ne bi bilo vidljivog protoka inozemnih terorističkih boraca. BiH je članica Globalne koalicije za pobjedu ISIL-a, navodi se u izvješću.
Većina problema koordinacije i suradnje u BiH rezultat su osobnih, političkih i institucionalnih rivaliteta koje postoje između agencija za provođenje zakona i državnog tužiteljstva. BiH je nedostajalo dovoljno kapaciteta da temeljno istražuje i provodi predmete terorizma i inozemnih terorističkih boraca, osobito kada istrage uključuju složene financijske poslove, cyber regrutiranje i koordinaciju. Iako je većina krivičnih gonjenja rezultirala presudama ili uvjerenjima o priznanju krivne, kazne su bile neadekvatne.
Granična policija BiH (GP) koristi računalnu bazu podataka i softver za podršku prikupljanju informacija o imigraciji i putnicima. Prema graničnoj policiji, sustav povezuje granične prelaze BiH, uključujući četiri zrakoplovne lokacije (Banja Luka, Mostar, Sarajevo i Tuzla) preko Državne policijske informativne mreže (SPIN), koju je razvio i donirao State Department preko Američkog programa Međunarodne pomoći u kriminalističkoj istrazi (ICITAP).
Služba za poslove sa strancima (FAS) izvještava da su povezali sve osim dvije od svojih 16 terenskih ureda u okvire mreže SPIN. Direkcija za koordinaciju organa policije (DCPB), Državna agencija za istraživanje i zaštitu (SIPA), Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije BiH i Ministarstvo sigurnosti BiH, navodno, mogu pristupiti SPIN-u.
SPIN mreža osigurava GP i FAS pristup drugim bazama podataka (uključujući INTERPOL) radi pokretanja odgovarajućih provjera i unakrsnih provjera.
Kroz sustav za razmjenu podataka, koji je postao operativan s podrškom Europske unije 2013. godine, sudjelujuće policijske agencije u BiH imaju mogućnost razmjene podataka, a svaka sumnjiva informacija će se pojaviti kao "hit" kada putovnica ili BiH identifikacijska iskaznica prođu kroz skener na ulazu. GP ima i pravne ovlasti i fizičke objekte na većini graničnih prelaza kako bi se pritvorili pojedinci do 24 sata dok se konsultiraju sa SIPA-om i Tužiteljstvom BiH u vezi s sljedećim koracima.
Međutim, promatrači izvještavaju da su zabilježeni propusti u sigurnosti granica i nije bilo jasno je li došlo do screeninga na svim službenim mjestima ulaska. Bilo je i brojnih neslužbenih ulaznih točki koje nisu praćene.
Odvojeno, ICITAP, uz financiranje Državnog ministarstva, uspostavio je ograničeni biometrijski sustav za FAS koji će omogućiti efikasnije praćenje pojedinaca koji ulaze i napuštaju BiH, a podržao je i dva mobilna komandna mjesta koja mogu odgovoriti bilo gdje u zemlji i koordiniraju izvanredne situacije odgovor.
Pored toga, ICITAP planira nadogradnju komunikacijskog sustava Centra za hitne operacije DCPB-a kako bi se olakšala koordinacija u izvanrednim situacijama. Ipak, sustav za hitne reakcije i dalje nedostaju u većem dijelu zemlje, ali agencije za provođenje zakona nisu bile u potpunosti opremljene ili obučene da reagiraju na teroristički napad ili prirodnu katastrofu.
Nedostatak razmjene informacija između entitetskih službi za provođenje zakona vjerojatno će dalje inhibirati koordinirani odgovor, stoji u izvješću.
BiH je član Komiteta eksperata za evaluaciju mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL), regionalnog tijela za financijsku akciju (FATF). Jedinica financijske obaveštajne službe BiH, Odsjek za financijsku obavještajnost, član je Egmont grupe financijskih obavještajnih jedinica.
U proljeće 2015. godine, BiH je upućena na proces javne identifikacije FATF-a zbog nedostatka napretka u borbi protiv pranja novca / borbe protiv financiranja terorizma (AML / CFT), uključujući kriminalizaciju financiranje terorizma i nepoštovanje obveza UN-a za ciljane financijske sankcije.
U lipnju 2015. godine BiH je pokazala političku posvećenost na visokoj razini za rad s FATF-om i MONEYVAL-om i radila je na implementaciji akcijskog plana za rješavanje nedostataka od tada.
U lipnju 2016. godine FATF je priznao da je BiH preduzela korake ka poboljšanju režima AML / CFT, uključujući i finaliziranje uredbe o zamrzavanju terorističkih sredstava u skladu sa rezolucijom 1373 Vijeća sigurnosti UN i radom na harmonizaciji federalnog krivičnog zakona sa svojim ekvivalentom u jurisdikcijama BiH.
EU je u svom izvješću o BiH iz studenog 2016. godine zabilježila potrebu da se mjere u akcijskom planu bez odlaganja popune, posebno u vezi s registracijom i financijskim izvještavanjem nevladinog sektora.
Glavne vjerske zajednice u BiH (katoličke, islamske, židovske i pravoslavne) nastavile su raditi zajedno preko Međureligijskog vijeća kako bi promovirale toleranciju i suočile se s aktivnostima nepoštovanja ili nasilnog ekstremizma usmjerenim na bilo koju od zajednica.
Među javnim ličnostima, muftija i lider Islamske zajednice u BiH Reis Kavazović nastavio je govoriti protiv "pogrešnog tumačenja islama" koje dovodi do ekstremističkog nasilja.
Islamska zajednica učinila je značajan napredak protiv širenja potencijalno ekstremističkih tumačenja islama. U veljači 2016. Reis Kavazović službeno je pozvao članove samoupravnih zajednica (paradžemata) da se pridruže Islamskoj zajednici ili suočavaju se s pravnim posljedicama.
Prema dužnosnicima, otprilike 90 posto poznatih paradžemata je od tada prepoznalo autoritet Islamske zajednice, koja sada aktivno nadzire zajednice i imenuje imame, navodi se u izvješću o BH.
Osim BiH, iz zemalja regije na popisu su se našle Srbija, Kosovo i Makedonija.