Zdenka Leženić izabrana je za predsjednicu Gradskog odbora Zajednice žena HDZ-a BiH "Kraljica Katarina Kosača". U intervjuu za "Večernji list" predsjednica Leženić govori o ciljevima i zadacima ove velike organizacije u sljedećem razdoblju, političkim angažmanima, te humanitarnim akcijama.
Gospođo Leženić, možete li nam na početku kazati nekoliko pojedinosti o sebi?
- Profesorica sam hrvatskoga jezika u Srednjoj ekonomskoj školi Joze Martinovića.
Izabrani ste za predsjednicu jedne velike organizacije kao što je Gradski odbor Zajednice žena HDZ-a BiH "Kraljica Katarina Kosača". Što za vas to znači?
- Biti na čelu mostarske Zajednice žena HDZ-s BiH velika je čast, ali i još veća odgovornost. Zajednica žena HDZ-a BiH vrlo je brzo nakon svoga osnivanja 2008. zauzela bitno mjesto u stranačkoj strukturi HDZ-a BiH i, uz naše seniore i Mladež, postala sastavnim dijelom svakodnevnog političkog života što znači da su prethodni sazivi GO ZŽ odradili dobar posao. U tom smjeru treba ići i dalje.
Koliko članica ima zajednica na čijem ste čelu?
- Prema posljednjem ažuriranju članstva, mostarsko gradsko područje ima 6500 članova, od čega je oko 2500 žena, uključujući i naše djevojke koje djeluju u sastavu naše Mladeži. Žene djeluju kroz svoje temeljne ogranke ujedinjene Gradskim odborom kao krovnim tijelom.
Koji su vam ciljevi i zadaci u mandatu?
- Moramo imati na umu da Zajednica okuplja žene različite životne dobi i različite naobrazbe, da su uz nas majke i udovice naših branitelja, zaposlene i nezaposlene žene, studentice... Iz takva heterogena sastava proizlaze i različite potrebe na koje Zajednica žena treba biti osjetljiva. S jedne strane treba osluškivati svakodnevne potrebe ženske populacije i raditi na tome da se žene osnaže, da kroz zajedničko djelovanje mogu učiniti puno više za sebe i svoje obitelji, da je društvena angažiranost postala stil života suvremene žene. S druge strane, dio žena ima ambiciju sudjelovati u kreiranju političkoga života. Stoga je cilj Zajednice žena HDZ-a BiH da u tom smjeru bude potpora ženama, da ih u vidu različitih edukacija usmjerava, olakša im ulazak u sfere društvenog i političkog života.
Zajednica žena u javnosti je prepoznatljiva po humanitarnim večerama na kojima se prikuplja pomoć potrebitima. Planirate li slične akcije i dalje provoditi?
- Naravno, naše humanitarne večere postale su tradicionalne i upisuju se u kalendar društvenih događanja uz bok s prestižnim okupljanjima u Mostaru. Čovjek koji samo prima nalik je ustajalu jezeru u koje se slijeva sve i svašta, a onda trune. Davanje je povezano s ljubavlju prema čovjeku, prema bližnjemu bez obzira na to o kome je riječ. Sve su naše humanitarne akcije usmjerene prema institucijama od šireg društvenog značaja i upravo su po tome naše žene prepoznatljive i velike, srčane. S time ćemo nastaviti i dalje.
Ocijenite nam, molim vas, položaj žena u današnjem društvu. Često se potencira da žena nema dovoljno u politici, da su za isti posao manje plaćene od muškaraca itd. Što vi mislite o tome?
- Nekada mi se čini da se previše potencira to "žensko pitanje". Često se osjeti prizvuk s naglaskom na feminističke pokrete i zahtjeve o ravnopravnosti spolova, kao što se potenciralo u prošlom sustavu. Međutim, pođemo li od bioloških različitosti, odmah nam je jasno da potpuno izjednačavanje nije moguće. Te različitosti moramo prihvatiti kao danost koju ne možemo mijenjati, no možemo se usklađivati i uvažavati. U određenoj životnoj dobi žena se nastoji ostvariti kroz majčinstvo i obitelj. Uglavnom, naše su obitelji još uvijek tradicionalne i svaki član ima već arhetipski određenu ulogu, naše su žene vođene kršćanskim načelima i znaju koliko je bitna uloga majke u ranom odgoju djece. Međutim, svako vrijeme traži svoje i upravo je pred suvremenu ženu bačena rukavica: ima li dovoljno snage živjeti na nekoliko kolosijeka i je li sposobna pomiriti sve zahtjeve koje pred nju stavljaju obitelj i društvo. E, upravo to kako uskladiti svoju karijeru i obitelj nije samo žensko pitanje, nego i općedruštveno. Dobro uređeno društvo vodit će brigu o tome da se obitelji lakše organiziraju, da se žena ne mora nekoliko godina izuzeti iz društvenoga života dok se njezina djeca ne osamostale. Za to vrijeme muškarcu su otvorene sve mogućnosti i on bez zadrške zauzima i one pozicije s kojih se žena pomakla kako bi se bavila obitelji. To je pitanje koje si trebamo svi malo posvijestiti.
Kako općenito poboljšati položaj žene u društvu?
- Odgovor na to pitanje nije ni jednostavan ni jednosmjeran, nego zahtijeva promjenu svijesti, preodgoj nas samih. Staro je pravilo da prvo trebamo preodgojiti sebe kako bismo utjecali na druge. Dakle, u tom je segmentu odgovornost i na ženama. Ne može nam muškarac dati zadovoljavajuću ulogu u društvu ne budemo li mi postale svjesne svoje uloge, ne budemo li se ohrabrile i učinile iskorak te upustile u sfere društvenog i političkog života. Zajednica žena HDZ-a BiH radi upravo na tome da se žene afirmiraju kao snaga koja može biti ravnopravan partner svojim stranačkim i izvanstranačkim kolegama u političkom životu. To vam potvrđuju i odgovorne dužnosti koje obavljaju žene: naše su žene zastupnice, ministrice, savjetnice, imamo rektoricu i gospodarstvenice...
Kao goruće pitanje nameće se ono o rodiljskim naknadama.
- To je vrlo osjetljivo pitanje. Naime, već se dugo nosimo s općom besparicom, no upravo rodiljske naknade pokazuju koliko je neko društvo osjetljivo na obitelj i njezine potrebe. Rodiljska naknada ne bi smjela biti socijalni dodatak od kojeg se ne može uzdržavati ni dijete ni obitelj, nego jamstvo da se živi u sigurnom društvu koje računa na svoj pomladak. Natalitetna je politika za hrvatski narod prevažno pitanje i mislim da je krajnje vrijeme prestati ga gurati pod tepih, nego se nad njim dobro i konstruktivno zamisliti.
Kakav odnos imate prema Danu žena, 8. ožujku, i Majčinu danu?
- Nijedan dan u godini ne može ženu uzdići ni dati joj na važnosti ako se nisu posložile neke druge stvari. "Žensko" se pitanje ne može skrivati iza jednoga dana u godini. Žene je puno više od tog, kako to prekrasno kaže naš Tin: "božanska žena", koja je "rođena da vlada, i da za prijesto pruži mliječno dijete"...
U 21. smo stoljeću. Živimo li još u vremenu patrijarhata, odnosno u muškom svijetu?
- Mislim da svijet nije ispravno dijeliti na muški i ženski, već treba govoriti o različitim ulogama koje na život nosi i da te uloge treba pravilno raspodijeliti prema kompetencijama i zahtjevima koje pred nas stavlja život. Poštovanje i uvažavanje žene, majke, sestre ili kolegice puno je bitnije od seciranja što je to "žensko pitanje".