Predviđanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su da će do 2040. godine broj oboljelih od malignih bolesti znatno porasti i biti negdje blizu 30 milijuna, a od tog 16 milijuna će, nažalost, umrijeti. Kada je u pitanju rak dojke, u svijetu se taj broj kreće oko 1 700 000 žena, od čega njih oko 500 000 umire.
U BiH pak ne postoji jedinstven registar za maligna oboljenja, pa se nemože sa sigurnošću odrediti egzaktan broj oboljelih.
- U BiH je problem što nemamo jedinstven registar za karcinom pa ne postoji siguran podatak ni oboljelih žena od raka dojke na godišnjoj razini ali mislim da se radi o brojci između 1500 i 1600 žena, od čega 500 njih izgubi bitku s ovom bolesti - kazala je u razgovoru za Fenu v.d. predstojnice Klinike za onkologiju prim.doc. dr. sc. Inga Marijanović.
Mjesec listopad posvećen je podizanju svijesti javnosti o raku dojke
- Listopad, koji je posvećen podizanju svijesti javnosti o raku dojke, još je jedna prilika da se svi zajedno podsjetimo koliko je potrebno na vrijeme početi brinuti o svom zdravlju, ali i u većoj mjeri pomoći onima koji su već oboljeli - poručila je dr. Marijanović.
Napomenula je da u HNŽ- u postoji program za rano otkrivanje raka dojke 2019-2022. i prvi je takav koji se počeo provoditi u BiH, a temelji se na europskim smjernicama za osiguranje kakvoće probira (skrininga) i dijagnostike raka dojke.
-Program obuhvaća sve žene od 45 do 69 godina, a cilj programa je otkrivanje raka dojke u početnom stadiju čime se omogućuje smanjenje smrtnosti od raka dojke za 25 posto, produljenje života oboljelih od raka dojke i poboljšanje kakvoće života bolesnica s rakom dojke - dodala je dr. Marijanović.
Po njezinim informacijama, u protekloj godini u HNŽ-u je pregledano 1 167 pacijentica, od kojih je bilo 17 pozitivnih nalaza.
Svi su izloženi riziku obolijevanja od raka dojke.
Dr. Marijanović kaže kako je najvažnije znati da svaka žena treba brinuti o svom zdravlju i kako svi moraju biti svjesni da su potencijalno izloženi riziku.
Posebice je tu izdvojila kao rizične faktore za nastanak raka dojke; stariju životnu dob žene, žene s pozitivnom obiteljskom anamnezom, rana menarha, kasna menopauza, žene koje nisu rađale, kasna prva trudnoća iza 40. godina, hormonska nadomjesna terapija, izloženost zračenju, debljina...
-Svaka žena bi trebala jednom mjesečno napraviti samopregled dojki, a iza 40. godine napraviti bazičnu mamografiju. Mamografijom će se naći promjena koju žena ne može napipati i u oko 80 do 90 posto slučajeva je točna jer će naći tumore manje i od 1 cm. Mamografija smanjuje smrtnost od raka dojke za 30 posto kod žena u dobi od 50 i 69 g - objasnila je dr. Marijanović.
Po njezinim riječima, mali tumori znače i spašen život.
-Radi se, usuđujem se reći o izlječenju, odnosno u više od 90 postotnom petogodišnjem preživljenju. Kad se pak radi o uznapredovalim stadijima bolesti onda su ti postotci puno manji, oko 20 posto petogodišnje preživljenje - navela je dr. Marijanović.
Također, ova doktorica dodaje kako je i ultrazvuk precizna, neškodljiva, važna metoda u otkrivanju raka dojke, te kako je to pogodna metoda za mlade žene.
Ni muška populacija nije pošteđena od raka dojke.
-Jasno je da i muška populacija nije pošteđena, oko 1 posto muškaraca može dobiti rak dojke i stoga je važno kod svake uočene promjene javiti se obiteljskom liječniku. Prvi simptom u oko 80 posto pacijenata s rakom dojke je kvržica, ali može biti i bol u dojci, crvenilo, asimetrija dojke, uvlačenje bradavice, nabrana koža dojke, iscjedak iz bradavice, povećani limfni čvorovi ispod pazuha - ustvrdila je dr. Marijanović.
Odjel Onkologije SKB-a radi cijelo vrijeme pandemije novoga koronavirusa u BiH.
Doktorica podsjeća da cijelo vrijeme pandemije novoga koronavirusa u BiH, od ožujka ove godine, Klinika za onkologiju jednako radila i kontrole i terapije, kao i prije početka pandemije. Broj pacijenata se nije smanjio, ali se boji da se veliki broj pacijenata nije javio iz straha od novoga koronavirusa.
-Bojimo se da u konačnici neće biti manji broj novooboljelih u proteklom razdoblju, nego mani broj novodijagnosticiranih, što će imati za posljedicu veliki broj osoba s možda, većim tumorima i u konačnici lošijim preživljenjem - zabrinuta je dr. Marijanović.
Poručila je kako ne bi bilo dobro da strah od koronavirusa prevagne nad strahom od raka.
-Koronavirus će biti prisutan dulje vrijeme i mi se moramo naučiti živjeti s tim – dodala je dr. Marijanović.
Što se dijagnoza postavi ranije, efikasnost sistemskih terapija je veća.
Dijana Džidić (56 godina) koja se s bolešću susrela u veljači 2019. godine je redovito išla na preglede.
-Redovito sam radila samopreglede i išla na specijalističke preglede, ali mi nisu uspjeli ništa (tumor) naći ni ultrazvukom niti mamografijom, nego tek magnetnom rezonancom - objašnjava ova pacijentica koja je nedavno operirana.
-Međutim, moj slučaj je bio specifičan, tumor je bio 'zavučen' ispod dojke, uhvaćen za kost - dodaje gospođa Džidić.
Apelira svim ženama da idu na preglede i redovito se smaopregledavaju.
Pedesetpetogodišnjakinja, koja pak nije želila u javnost, a kojoj je dijagnosticiran rak dojke prije četiri godine, i prošla je 25 zračenja i 12 kemoterapija, objašnjava kako nitko ne može predvidjeti tijek bolesti.
I nakon četiri godine, dodaje ona, borba još traje.
Zbog vađenja limfnih čvorova godinu i pol dana otiče joj lijeva ruka, a i dalje je na hormonskoj terapiji.
-Redovito, uz hormonsku terapiju, idem na drenažu limfe dva puta tjedno, ali mi dijelovi ruke oteknu opet i do 8 cm - objašnjava ona.
Istodobno napominje, kako Odjel fizijatrije na SKB-u Mostar drenažu limfe ne radi zbog pandemije koronavirusa, jer primaju samo hitne slučajeve. Zato mora raditi drenažu u privatnoj praksi. Dodaje kako slabo ima i edukovanih fizioterapeuta za tu vrstu terapije.
Ova pacijentica u zalječenju kaže kako je redovito išla na mamografiju, ali je na kraju samopregledom napipala kvržicu na dojci.