Ravnopravnost naroda u višenacionalnoj državnoj i društvenoj zajednici ogleda se i učvršćuje na više načina. Temelj je ustavno uređenje zemlje iz kojeg proistječu sve druge odrednice i rješenja koja se protežu od najviših do najnižih razina vlasti. Veoma važno mjesto u tom lancu ima ustroj i funkcioniranje općinske vlasti i njezino postavljanje u rješavanju različitih pitanja u općini. Jedno od tih pitanja je imenovanje gradskih ulica, odnosno određivanje naziva ulica prema imenima velikih i zaslužnih ljudi. Ako u tome nisu jednako i ravnomjerno zastupljeni narodi koji žive u nekoj općini, onda tu nema ravnopravnosti i skladnoga života. Posebice to teško pada pripadnicima naroda koji je u manjini.
Nažalost, takav slučaj je u Bugojnu. Općinsko vijeće Bugojna je 1996. godine donijelo odluku o promjeni naziva ulica i na temelju toga ukinuti su i promijenjeni oni nazivi koji su nastali po imenima znamenitih Hrvata. Tako su, primjerice, ukinuti nazivi ulica Tina Ujevića, Josipa Jurja Štrosmajera, Ive Andrića i drugih poznatih i zaslužnih Hrvata.
- Na razini Općinskog vijeća Bugojna, Skupštine SBŽ i Doma naroda Parlamenta FBiH, pokrenuli smo inicijative za promjenu takvog stanja i odnosa, no, nažalost, nismo uspjeli otkloniti tu protuustavnu anomaliju u općini Bugojno koja je svrstava u red rijetkih općina u BiH koje nemaju naziva ni jedne ulice vezane uz povijesnog, kulturnog, političkog ili nekog drugog predstavnika hrvatskog naroda. Nakon toga, pokrenuli smo postupak pred Ustavnim sudom Federacije BiH, ali još nismo dobili nikakvo očitovanje. Ipak, unatoč svemu tome, hrvatska politika i hrvatski političari u Bugojnu od toga neće odustati. Umjesto odgovora, dobivamo samo šutnju, kao što vlada šutnja kad je riječ o istraživanju ratnih zločina nad Hrvatima Bugojna - kaže za portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba poznati bugojanski političar Zdenko Antunović koji je obavljao više dužnosti na razini općine, SBŽ, Federacije BiH, a sada je savjetnik ministra za prostorno uređenje Federacije BiH.
Hrvatska strana je predlagala bošnjačkoj strani kompromisno rješenje, međutim, ni ono nije prihvaćeno.
- Predložili smo da se neke ulice u Bugojnu nazovu po piscima i pjesnicima iz novije i starije hrvatske književnosti koji su rođeni u BiH. Primjerice po Nikoli Šopu iz Jajca, Ivi Andriću iz Travnika, Antunu Branku Šimiću iz Gruda, Veselku Tenžeri iz Rame, Maku Dizdaru iz Stoca i drugima. To su rješenja koja ne bi trebala smetati nikomu. Naglasili smo da Hrvati neće niti imaju pravo određivati drugom narodu po kome će oni određivati nazive ulica. Nažalost, prijedlog nije prihvaćen - kaže Zdenko Antunović.