Nedavno su se Posušani, ponajviše planinari, uspeli na svoje brdo Radovanj s kojeg se mnogo toga vidi, posebice kako se općina širila. Nekoliko njih pokrenulo je priču o povijesti posuškoga kraja, što je dobro zapisano u Ljetopisu, rakitskoj Monografiji te Monografiji Gimnazije fra Grge Martića objavljenoj u povodu 50. obljetnice njezina osnivanja. Mnogo je zapisa o posuškom kraju, a često se krene od prvog spomena imena Posušje. Tako se, prvi put, ime Posušje u pisanim dokumentima spominje 1378. u opisu sabora koji je sazvala Margareta, udovica plemića Ivana Nelipića, u čijem je vlasništvu bilo i Posušje. Ime Posušje spominje se i 1403. te treći put 1408. - Taj je datum značajan jer je zapisan u jednoj od povelja bosanskog kralja Ostoje gdje se Posušje naziva župom. Tom je prigodom kralj Ostoja Posušje darovao plemićkoj obitelji Radivojević. U posuškom kraju istraživalo se na više lokacija, od Posuškog Graca, Podbile, do Rakitna. Poznato je nalazište Nečajno. Posuški je kraj prepun stećaka, od Vira i Zagorja, preko Ričine, do Rakitna i Blidinja. Sve se više spominju i stare kamene kuće, mlinice te kameni most na Ričini. Posušje je dobilo ime po sušnosti kraja, a danas to više nije, što stvara sve bolje uvjete za novi razvitak. Vode nekada nije bilo, posebice u središtu, a danas Posušani imaju vode iz jezera Tribistovo i za izvoz u Imotski te južni kraj Hercegovine. Uz to, sve je spremno i za gradnju dviju mini elektrana ispod Brine. Uz brojne kulturne događaje, vrijedi spomenuti bogato “Posuško lito” i Festival klapske pisme te večeri folklora. Još je mnogo drugih zanimljivosti u posuškom kraju u kojemu se svi nadaju i otvaranju novih radnih mjesta.
Posušje