Židovska zajednica u BiH planira zatražiti sastanak s predstavnicima Veleposlanstva Španjolske u BiH na kojem bi se razgovaralo o tome kakve su to mogućnosti za Židove u BiH nakon što je u listopadu na snagu stupio zakon kojim Španjolska omogućuje dvojno državljanstvo potomcima Sefarda prognanih iz te zemlje prije više od 500 godina. To je u razgovoru za Fenu kazao savjetnik za kulturu židovske zajednice BiH Eli Tauber , dodajući da bi trebalo biti održano i predavanje o tome za članove Židovske zajednice u BiH kako bi oni znali o čemu se radi, a tek poslije toga moći će se znati kolika je zainteresiranost za dvojno državljanstvo.
Prema pisanju španjolskog tiska, novi zakon obuhvaća oko 3,5 milijuna ljudi širom svijeta, od Izraela, preko Francuske do Argentine, no židovske zajednice i vlada u Madridu procjenjuju da će za dobivanje španjolskog državljanstva aplicirati tek njih nekoliko desetaka tisuća. Tauber je naglasio da bi bio mnogo veći broj onih koji traže državljanstvo Španjolske da je zakon donesen prije barem 70 godina, ali danas, kada u BiH živi mali broj Židova među kojima je većina sefardskog porijekla, broj zaniteresiranih će biti mnogo manji jer su članovi Židovske zajednice u BiH uglavnom stariji ljudi.Najavio je, međutim, da će on prihvatiti to državljanstvo prvo zbog toga što se bavi kulturom Sefarda koji su došli iz Španjolske zbog čega smatra to svojom obvezom, a kao drugi razlog naveo je činjenicu da ima moralno pravo na dvojno državljanstvo poslije toliko godina koliko su Sefardi živjeli u egzilu
.- Možemo misliti što želimo, ali Židovi koji su došli u BiH, oni su španjolska dijaspora. Oni su zapravo napustili svoju državu nakon što su 1.500 godina tamo živjeli - kaže Tauber. U Španjolskoj je prije 1492. godine živjelo oko 300.000 Židova koji su ondje došli preko sjevera Afrike te se uglavnom nastanjivali u srednjovjekovnim gradovima poput Toleda, Córdobe i Seville, gdje su se bavili trgovinom i financijama. Katolički monarsi Isabela i Ferdinand tražili su da prijeđu na katoličanstvo u roku od četiri mjeseca ili napuste njihovo kraljevstvo.Tauber procjenjuje da bi nekoliko stotina Židova u BiH moglo tražiti španjolsko državljanstvo i to će uglavnom biti, mišljenja je Tauber, mlađi ljudi.-Malo ko u BiH ne bi pristao da ima još jednu putovnicu, koja je iz zemlje Europske unije, ako ništa drugo - naglasio je.Tauber dodaje da Sefardi u BiH imaju posebno snažnu povezanost sa Španjolskom jer govore hebrejsko-španjolski jezik, u kući konzumiraju sefardsku kuhinju, zato je i normalno da prihvate dvojno državljanstvo.Židovska zajednica u BiH broji oko 1.000 članova, a s obzirom na veliki broj mješovitih brakova teško je znati točan broj Židova koji žive u BiH. Svi koji apliciraju za španjolsko državljanstvo moraju dokazati porijeklo te proći ispit španjolskog jezika, kulture i poznavanja ustava. Prijave u veleposlanstvima i konzulatima počele su u listopadu i trajat će tri godine.Vlada Španjolske je 29. listopada, mjesec dana nakon stupanja zakona na snagu, objavila da je za 4.302 osobe, većinom porijeklom iz Venezuele, Turske i Maroka, već odobrila državljanstvo. Riječ je o ljudima koji su poslali zahtjeve prije 1. listopada, odnosno novog zakona
.Državljanstvo Španjolske, članice Europske unije, omogućit će im nesmetano kretanje, nastanjivanje i rad u bloku od 28 članica. Istovremeno, mogu zadržati svoje prijašnje državljanstvo.Španjolska je dosad dopuštala dvojno državljanstvo jedino građanima svojih bivših kolonija, te susjednih Andore i Portugala kojima je također svojedobno vladala.Za prva 4.302 potomka Sefarda kojima je odobreno španjolsko državljanstvo proces bi trebao završiti za tri mjeseca.Nakon što budu obaviješteni o dobivanju državljanstva imaju rok od 180 dana za odlazak u ured građanskog registra gdje će zatražiti upis, te predati ovjereni rodni list iz zemlje porijekla preveden na španjolski jezik, a također i potvrdu o nekažnjavanju.Na kraju će dati zakletvu, odnosno obećati vjernost španjolskom kralju i pokoriti se španjolskom ustavu i zakonima.