Nevjerojatno otkriće: Evo što ovi mravi rade kako bi spasili život svojim ozlijeđenim 'suborcima'

Foto: Dreamstime
Nevjerojatno otkriće: Evo što ovi mravi rade kako bi spasili život svojim ozlijeđenim 'suborcima'
07.07.2024.
u 09:46
Pogledaj originalni članak

Iako su ljudi poznati po izvođenju amputacija radi spašavanja života, nova studija otkriva da nisu jedini. Mravi stolari iz Floride, poznati kao Camponotus floridanus, pokazuju nevjerojatne sposobnosti izvođenja amputacija ozlijeđenih udova svojih suboraca kako bi im pomogli preživjeti. Ovo otkriće dolazi iz istraživanja objavljenog u časopisu Current Biology, koje je temeljeno na prethodnim nalazima iz 2023. godine.

Istraživači su otkrili da otprilike 90% do 95% mrava koji su prošli kroz amputaciju nastavljaju obavljati svoje dužnosti u gnijezdu, unatoč gubitku noge, piše CNN. Ovo izvanredno ponašanje bilo je neočekivano za znanstvenike koji su ga promatrali, a predvodio ih je Erik Frank, bihevioralni ekolog sa Sveučilišta Würzburg u Njemačkoj. Dok je prethodna studija pokazala da Matabele mravi (Megaponera analis) koriste antimikrobne spojeve iz svojih metapleuralnih žlijezda za čišćenje rana, mravi stolari su evolucijski izgubili te žlijezde. Zbog toga su istraživači željeli saznati kako se mravi stolari nose s ozljedama bez tih spojeva.

Tijekom promatranja, istraživači su primijetili kako mravi provode kirurške intervencije, odnosno amputacije. Crvenkasto-smeđi mravi stolari iz Floride, koji dosežu duljinu od oko 1,5 centimetra, gnijezde se u trulom drvu diljem jugoistočnih Sjedinjenih Država. Zbog čestih sukoba s drugim kolonijama, često su izloženi ozljedama.

Koautor studije, Dany Buffat sa Sveučilišta u Lausannei, prvi je uočio mrave kako provode amputacije. Tim je zabilježio da mravi grizu ozlijeđene udove samo ako je rana na bedru ili femuru. Nakon amputacije, mravi koriste svoje usne dijelove kako bi polizali ranu, vjerojatno uklanjajući bakterije. Međutim, ako je ozljeda na potkoljenici ili tibiji, mravi intenzivno ližu ranu, što rezultira stopom preživljavanja od 75%.

Kako bi razumjeli ovu specifičnost, istraživači su simulirali ozljede u laboratorijskim uvjetima. Nakon što bi ozlijedili noge mrava mikroškarama, vraćali bi ih u koloniju. Mravi s ozljedama bedrene kosti ili tibije koji nisu liječeni imali su znatno niže stope preživljavanja.

CT skeniranje mrava otkrilo je kako ozljede utječu na cirkulaciju hemolimfe, tekućine slične krvi. Bedro mrava sadrži mišiće koji osiguravaju cirkulaciju hemolimfe, dok potkoljenica nema te mišiće. Ozljede bedra usporavaju cirkulaciju, smanjujući širenje bakterija, dok ozljede tibije omogućuju brži ulazak bakterija u tijelo. Ovo fascinantno istraživanje otkriva kako su mravi razvili sofisticirane metode liječenja ozljeda, prilagođene njihovoj anatomiji i životnim uvjetima.

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.