Četničko orgijanje u Višegradu zgrozilo je cijeli civilizirani svijet, a posebice izvođenje pjesme koja kaže da će “Drina opet biti krvava”, što budi duhove ne tako daleke prošlosti, što je poslužilo pojedinim bošnjačkim političarima da upute poruke kojih se vjerojatno srame svi oni koji u BiH žele graditi suživot, piše Večernji list BiH. Prije svih četničko postrojavanje i prijeteće poruke sa zahtjevom bosanskohercegovačkih Hrvata za ravnopravnošću poistovjetio je čelnik SDP-a Nermin Nikšić.
Unutarstranački izbori
“Teško se oteti dojmu da se radi o sinkroniziranim aktivnostima kojim je krajnji cilj kreiranje ozračja straha, mržnje i podjela. Nažalost, konačni zaključak koji se nameće jest da su dijelovi Bosne i Hercegovine u političkom smislu posljednji bastioni fašizma koji pojedine institucije i političke stranke otvoreno promiču i zagovaraju. Veličanje četništva, javno pozivanje na tzv. legitimno i nelegitimno pripadanje određenim narodima i druge slične inicijative ne mogu se nazvati nikakvim drugim imenom nego fašizmom. Na njihovu žalost, Bosna i Hercegovina je preživjela i nadživjela sve nasrtaje na njezin suverenitet i njezin povijesni višenacionalni karakter, dok su zagovornici politika mržnje i podjela redovito završavali na smetlištu povijesti, a tako će sigurno okončati i današnji promotori takvih ideologija”, rekao je Nikšić. Iako je ovakva izjava vjerojatno motivirana i što boljim pozicioniranjem ususret stranačkoj utakmici i dokazivanju autoriteta kod Bošnjaka, u najmanju je ruku skandalozno dovoditi u vezu događanja u Višegradu i sastavne dijelove presuda Ustavnoga suda BiH koji ističu legitimno predstavljanje triju naroda. Najmanje tri presude vrlo jasno govore o konstitutivnosti naroda i njihovu legitimnom političkom predstavljanju. Najprije se radi o presudi Ustavnog suda BiH iz 1999. godine po apelaciji Alije Izetbegovića o konstitutivnosti naroda, gdje se definira kako se ravnopravnost ostvaruje kroz legitimno političko predstavljanje triju naroda. Nakon toga presuda Ustavnog suda BiH iz 2016. godine po apelaciji Bože Ljubića koja nedvosmisleno ukazuje da se legitimnim političkim predstavnicima naroda smatraju oni koje taj narod izabere na pozicije koje su unaprijed definirane za pripadnike triju konstitutivnih naroda.
Presuda “Ljubić”
“Ustavni sud ponovno podsjeća na opće načelo demokracije da vlast u državi proistječe iz naroda i pripada narodu. Iz Ustava BiH slijedi da je Ustav BiH kao narod označio konstitutivne narode koji zajedno s ostalima i građanima Bosne i Hercegovine čine zajednicu državljana koja jednakopravno ostvaruje vlast preko svojih predstavnika, a pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa”, navodi se u presudi “Ljubić” koju bošnjačka politika uporno zaobilazi i negira, negirajući time i temelje zajedničke zemlje. Još jedna presuda Ustavnog suda iz 2017. po apelaciji bošnjačkih izaslanika u državnom Domu naroda jasno je ukazala kako se mora osigurati izbor legitimnih predstavnika u vlasti triju konstitutivnih naroda. •