Njemački parlament Bundestag prihvatio je u petak paket migracijskih zakona koji postrožava davanje azila, a olakšava useljavanje za potrebe njemačkog tržišta rada. Time će na snagu stupiti zakon koji bi se mogao pretvoriti u “alat” koji će, prije svega, omogućiti “usisavanje” nedostajuće radne snage, a s druge strane otežati dolazak migranata, piše Večernji list BiH. To se ponajprije odnosi na područje Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana budući da se dosadašnja politika poticanja dolaska migranata pokazala tek kao socijalno otežavajuća, a Njemačka istodobno nije dobila radnike koje je tražila, tj. koji su u stanju prilagoditi se tehnološki zahtjevnijim potrebama.
Deficitarna zanimanja
“Najvažniji od zakona iz migracijskog paketa za mene je svakako zakon o useljavanju stručne radne snage”, rekao je ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer (Kršćansko-socijalna unija CSU) tijekom rasprave koja je prethodila glasovanju. Dugo najavljivani zakon o useljavanju stručne radne snage regulira dolazak radnika iz zemalja koje nisu članice Europske unije. Po novim pravilima, oni će se moću doseliti u Njemačku ako nađu radno mjesto koje odgovara njihovim kvalifikacijama. Osim toga, za dobivanje vize i radne dozvole neće biti potrebno da zanimanje useljenika spada u tzv. deficitarna zanimanja u Njemačkoj. Najveća novost je ukidanje dosadašnjeg pravila po kojem je poslodavac, u slučaju da je htio zaposliti radnika izvan EU-a, morao dokazati da na njemačkom i tržištu EU-a nije pronašao odgovarajućeg kandidata. Visokokvalificirani radnici sa znanjem njemačkog jezika ubuduće će moći boraviti u Njemačkoj do šest mjeseci i tražiti posao, no neće imati pravo na socijalnu pomoć. Osim zakona o useljavanju stručne radne snage, Bundestag je donio i zakon o pooštrenju pravila o azilu, kao i zakon koji bi omogućio učinkovitije protjerivanje osoba za koje ne postoji pravna osnova boravka u Njemačkoj. Ubuduće mogu biti kažnjeni svi oni koji osobe koje čekaju protjerivanje upozore na nastupajući termin protjerivanja. Dosad je najveći broj neuspješnih protjerivanja bio povezan s činjenicom da osobe koje je trebalo protjerati iz Njemačke nisu bile dostupne. Zakon o azilu sadrži rezanje socijalnih povlastica i obvezu stanovanja u mjestu koje su odredile vlasti za one kojima je odobreno pravo na azil u Njemačkoj. Dok su zakon o useljavanju stručnjaka podržali svi zastupnički klubovi, zakon o azilu i olakšanom protjerivanju naišao je na otpor Zelenih i stranke Ljevice koje smatraju da krši ustavno pravo na politički azil u Njemačkoj. Prema objašnjenjima u njemačkim medijima, sad ne može, primjerice, inženjer iz Makedonije doći da bi radio u kafiću. Niti može doći netko s osnovnom školom bez ikakvog zanata. Iako se tržište rada otvara za sva zanimanja, pretpostavka je da će i dalje 61 deficitarno zanimanje biti najveći magnet za useljenike.
Bez formalnog obrazovanja
To su poslovi u zdravstvenom sustavu, od medicinskih sestara u bolnicama do njegovatelja u staračkim domovima. Njemačko radno tržište traži veliki broj radnika koji se bave poslovima povezanim sa strujom, zatim postavljanjem instalacija, ali i sve više ljudi povezanih s IT sektorom. Primjerice, samo IT sektor u Njemačkoj trenutačno traži 55.000 radnika. Zato će njihov dolazak biti posebno olakšan – njima čak ne treba ni formalno obrazovanje ako imaju potrebna znanja u praksi. •