Niz novih studija na laboratorijskim životinjama i ljudskim tkivima pruža prve naznake zašto omikron soj koronavirusa izaziva blažu bolest od prethodnih sojeva.
U studijama na miševima i hrčcima, omikron je proizveo manje štetne infekcije, često ograničene uglavnom na gornje dišne puteve: nos, grlo i dušnik. Ovaj soj je mnogo manje štetio plućima, gdje su prethodni sojevi često izazivali ožiljke i ozbiljne poteškoće s disanjem, piše New York Times.
“Pošteno je reći da se pojavljuje ideja o bolesti koja se prvenstveno manifestira u gornjim respiratornim sustavima”, rekao je Roland Eils, biolog s Berlinskog instituta za zdravlje, koji je proučavao kako koronavirusi inficiraju dišne puteve, prenosi Klix.
Prvi izvještaji
U studenome, kada je prvi izvještaj o soju omikron izašao iz Južne Afrike, znanstvenici su mogli samo nagađati kako bi se mogao ponašati drugačije od ranijih oblika virusa. Sve što su znali je da ima karakterističnu i alarmantnu kombinaciju više od 50 genetskih mutacija.
Prethodna istraživanja su pokazala da su neke od ovih mutacija omogućile koronavirusima da čvršće prihvate tvari. Drugi su dozvolili virusu da izbjegne antitijela, koja služe kao rana linija obrane od infekcije. Ali kako bi se nova varijanta mogla ponašati unutar karoserije bila je misterija.
"Ne možete predvidjeti ponašanje virusa samo na osnovu mutacija", rekao je Ravindra Gupta, virolog sa Sveučilišta Cambridge.
Novi patogen
U posljednjih mjesec dana, više od deset istraživačkih grupa, uključujući dr. Guptu, promatralo je novi patogen u laboratoriji, inficirajući ćelije u Petrijevim posudama Omikronom i prskajući virus u nos životinja.
Dok su radili, Omicron se širio širom planete, lako zarazivši čak i ljude koji su bili cijepljeni ili su se oporavili od infekcije. Ali kako su slučajevi naglo rasli, hospitalizacije su se samo skromno povećale. Rane studije pacijenata sugerirale su da je manja vjerojatnost da će Omicron uzrokovati teške bolesti od drugih varijanti, posebno kod cijepljenih ljudi. Ipak, ovi nalazi su došli s mnogo upozorenja.
Kao prvo, većina ranih infekcija Omikronom bila je kod mladih ljudi, za koje je manja vjerojatnost da će se ozbiljno razboljeti od svih verzija virusa. I mnogi od tih ranih slučajeva događali su se kod ljudi s određenim imunitetom od prethodnih infekcija ili cjepiva. Bilo je nejasno hoće li se Omicron pokazati manje teškim kod necijepljene starije osobe, na primjer.
Eksperimenti na životinjama mogu pomoći da se razjasne ove nejasnoće, jer znanstvenici mogu testirati omikron na identičnim životinjama koje žive u identičnim uslovima. Više od pola tuceta eksperimenata objavljenih u javnosti posljednjih dana, svi su upućivali na isti zaključak: omikron je blaži od delte i drugih ranijih sojeva virusa.
Manja vjerojatnost da će umrijeti
U srijedu je veliki konzorcij japanskih i američkih znanstvenika objavio izvještaj o hrčcima i miševima koji su bili zaraženi bilo omikronom ili jednom od nekoliko ranijih sojeva Oni koji su zaraženi omikronom imali su manje oštećenje pluća, manje su izgubili na težini i manja je vjerojatnost da će umrijeti, pokazalo je istraživanje.
Iako su životinje zaražene omikronom u prosjeku imale mnogo blaže simptome, znanstvenike su posebno zapanjili rezultati kod sirijskih hrčaka, vrste za koju se zna da se teško razbolijeva od svih prethodnih verzija virusa.
"Ovo je bilo iznenađujuće, budući da je svaki drugi soj snažno zarazio ove hrčke", rekao je dr. Michael Diamond, virolog sa Sveučilišta Washington i koautor studije.
Nekoliko drugih studija na miševima i hrčcima došlo je do istog zaključka.