Četiri desetljeća Health Canada, odjel kanadske vlade zadužen za unapređenje zdravlja svojih građana, tvrdio je kako se zdrava prehrana sastoji od četiri skupine namirnica – mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa, voća i povrća te žitarica – no nedavno objavljeno novo izdanje Kanadskog vodiča za prehranu dramatično je promijenio sve te navode.
Naime, uveli su pojednostavljeni pristup koji potiče prehranu na biljnoj osnovi, smanjujući naglasak na mesu, a posebno mlijeku i mliječnim proizvodima. Dosadašnju "dugu", tj. podjelu namirnica u četiri skupine po bojama, koja je bila na snazi od 1977. godine, kad je vodič posljednji put objavljen, mijenja novom ikonom – tanjurom, na kojem dominiraju voće i povrće, piše Ordinacija.hr.
Više hrane biljnog porijekla
Polovica tanjura odnosi se na te skupine namirnica, po četvrtina su proteini i cjelovite žitarice. Poruka te promjene je jasna: jesti više hrane biljnog porijekla, a manje mesa (prvenstveno crvenog) i mliječnih proizvoda. Dakle, mlijeko i meso nalaze se u istoj kategoriji s biljnim proteinima poput tofua ili mahunarki, odnosno nemaju nikakav značajniji status kakav su imali u ranijoj podjeli.
Štoviše, ne naglašavaju se kao osobito važni, već se preporučuje da se od proteinske hrane češće konzumiraju biljni proteini jer imaju pozitivne učinke na zdravlje. Manji rizik od kardiovaskularnih bolesti, raka debelog crijeva i dijabetesa tipa 2 samo su neki od njih. Ta odluka, naravno, izazvala je žestoke kritike predstavnika mliječne i mesne industrije. Još 2017. godine, kad se počelo šuškati o novim smjernicama, počela su lobiranja prema autorima novih smjernica kako bi ublažili svoj pristup.
Međutim, i nakon objave vodiča protesti nisu utihnuli: predstavnici proizvođača goveđeg mesa priopćili su kako je opasno izjednačiti meso s biljnim proteinima, dok su mlijekari pojasnili kako novi vodič ne održava najnovije dostupne znanstvene dokaze te da je, osim što ima negativan utjecaj na proizvođače mlijeka, štetan za dugoročno zdravlje.
No ima i onih koje su nove smjernice oduševile. Dr. David Jenkins, profesor na Sveučilištu Toronto, 80-ih je godina otkrio glikemijski indeks kojim se mjeri razina šećera u krvi koja pada ili raste nakon konzumacije pojedinih namirnica.
Iako će izazvati brojne polemike, ovo je smjer kojim treba ići. Dosad smo pogrešno stavljali kravlje mlijeko u istu kategoriju s namirnicama koje su važne za ljudsko zdravlje. Majčino mlijeko to sigurno jest, ali ne i kravlje, kategoričan je dr. Jenkins.
Inače, u posljednje vrijeme među kanadskim građanima zabilježen je trend smanjenja količine mesa i mliječnih proizvoda iz ekoloških, zdravstvenih i etičkih razloga. Naime, potrošnja mlijeka konstantno pada od 2009. godine, dok istodobno raste popularnost biljnih mliječnih alternativa.
Koje su još značajne promjene?
- Jednostavnost je odlika novog Kanadskog vodiča za prehranu koja se najbolje vidi na primjeru tanjura koji je otprilike do polovice napunjen voćem i povrćem, a ostatak su proteini i cjelovite žitarice. Nestale su dosad uobičajene preporuke o veličini porcije i količini svake od skupina namirnica u pojedinom obroku, jer je to bilo pomalo komplicirano za shvatiti i izračunati.
- Preporuka je piti vodu radi hidratacije, ali i smanjenja konzumacije slatkih ili alkoholnih pića. U 2015. slatka pića bila su glavni izvori ukupnih šećera u prehrani Kanađana, a djeca i adolescenti imali su najveći prosječan dnevni unos takvih šećera i kalorija iz pića. I dok je prethodna verzija Kanadskog vodiča za prehranu preporučivala stopostotni voćni sok kao zdravu opciju vodi, nova verzija to okreće u sasvim drugom smjeru. Unatoč teškom lobiranju industrije pića, novi vodič označava i stopostotni voćni sok kao "slatko piće" povezano sa zubnim karijesom, pretilosti i dijabetesom tipa 2.
- Također, izdvaja i alkohol kao nešto što bismo trebali minimalno konzumirati, jer ima puno kalorija koja nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost. Unos alkohola također je povezan s povećanim rizikom od određenih vrsta raka, prvenstveno jetre.
- Prerađena hrana sadrži visok udio natrija, šećera i zasićenih masti. U posljednjih nekoliko godina, dostupnost i potrošnja visoko prerađenih proizvoda značajno se povećala, što je povezano s porastom debljine, kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, dijabetesa i određenih vrsta raka. Dakle, ne preporučuju se svi gotovi i polugotovi proizvodi, kao ni restoranska hrana jer mnogi restorani upotrebljavaju upravo prerađene namirnice.
- Budite svjesni svojih prehrambenih navika, češće kuhajte kod kuće, uživajte u hrani i jedite u društvu..., smjernice su kojih nije bilo u prethodnoj verziji vodiča. Upravo su njih stručnjaci apostrofirali kao važnima, jer potiču zdraviji pristup jelu. Dakle, važno je ne jesti "s nogu", na brzinu, osvijestiti kada ste doista gladni (a ne jesti zato što ste ljuti, tužni i sl.) i kada vam je dosta... Jako je važno planirati obroke, uključiti i druge u planiranje i pripremu istih, čitati deklaracije te biti svjesni marketinških poruka koje se vežu uz pojedine namirnice.