Prorijedili su se prosvjedi poljoprivrednika u protekle nešto više od dvije godine, međutim, to ne znači da su zadovoljni onim što se “kuha” u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kad je riječ o poticajima. Svjedoči o tome i pismo koje je o nacrtu pravilnika o načinu i uvjetima ostvarivanja novčane potpore po modelu poticaja proizvodnji u FBiH uputio Zavod za poljoprivredu ZHŽ-a. Uz konstataciju da je “dosadašnji model potpore proizvodnji, uz manje korekcije, sigurno dao bolje rezultate u proizvodnji” od predloženog, u očitovanju Zavoda se konstatira: - Predloženi nacrt ostvarivanja novčanih potpora za mnoge proizvođače, u prvom redu biljnu proizvodnju, čini neostvarivim. Nesređenost tržišta male i srednje proizvođače dovest će na rub egzistencije, posebice ako se uvede odredba - sklopi ugovor s proizvođačem. U BiH ne vidimo proizvođača koji je spreman sklopiti ugovor na neviđeno. Naši otkupljivači uglavnom su uvoznici koji u pogodnom trenutku, a to su povoljne cijene na tržištu, radije uvoze nego otkupljuju domaću robu.
Kako bi se takav model primjenjivao, potrebno je, prije svega, donijeti zajamčene zaštitne cijene biljnih proizvoda ako se želi zaštititi domaću proizvodnju. U očitovanju Zavoda za poljoprivredu ZHŽ-a dalje se konstatira da kategorije “kapitalna ulaganja i ruralni razvoj” uopće nema u nacrtu pravilnika, a zatim se naglašava:
- Način na koji je postavljen nacrt pravilnika o načinu i uvjetima ostvarivanja novčane potpore ja takav da će, ako ne bude izmjena, potpore dobiti samo oni koji su unaprijed planirani. Uz spomenuti ugovor s otkupljivačem, što je u bh. uvjetima prava utopija, za biljnu proizvodnju, zbog usitnjenih posjeda, problem, odnosno trošak, predstavljaju i skice katastarskih planova koje se moraju osigurati. Riječ je o specifičnosti ZHŽ-a, ali sličan problem, manje-više, prisutan je u većini županija. Na istovjetne nedostatke upozorava se i kad je riječ o pčelarskoj proizvodnji - uvjet za ostvarivanje potpore je “proizvodnja najmanje pet kg meda po pčelinjoj zajednici tijekom godine”. Međutim, opet mora postojati otkupljivač. U dopisu dalje stoji da je “proizvodnja reprodukcijskoga materijala, koji je osnova pčelarenja - proizvodnja matica, u potpunosti zanemarena”... Iznesene primjedbe dalje se odnose na ovčarsku i kozarsku proizvodnju, čija se gospodarstva stavljaju u nepovoljan položaj, pa svinjogojsku proizvodnju gdje utvrđenim nacrtom pravilnika potpora, također, pogoduje uvoznim lobijima u odnosu na domaću proizvodnju. U primjedbama i sugestijama dalje se navodi kako nikakve razlike nema ni kada je u pitanju proizvodnja goveđeg mesa - tov junadi. Štoviše, upozorava se da je prijedlog na tragu “preslike propasti hrvatskog govedarstva”. Nacrt pravilnika o načinu i uvjetima ostvarivanja novčane potpore po modelu poticaja proizvodnji u FBiH od Zavoda za poljoprivredu ZHŽ-a dobio je negativnu ocjenu. Jedna od primjedbi odnosi se i na tajming - pravilnik je na uvid javnosti stavljen 21. prosinca 2016. •