Hrvatski dom u Bugojnu izgrađen je i otvoren 1925. godine. Bio je važno mjesto kulturnog izražavanja i uzdizanja Hrvata Bugojna, no njegov položaj i uloga mijenjali su se kako su se mijenjale društvene i državne prilike.
- Nakon Drugog svjetskog rata zgrada je nacionalizirana i predana Općini Bugojno, odnosno Kulturnome centru, a nakon pada Bugojna u muslimansko-hrvatskom sukobu 1993. godine dodijeljena na korištenje Aktivnoj islamskoj omladini. Poslije rata trajalo je mukotrpno razdoblje njezina povrata, koji se uspio ostvariti sporazumom s tadašnjim Uredom visokog predstavnika u Bugojnu, konkretno s povjerenikom za Bugojno uime OHR-a Ulrichom Bucherom. Tada smo uspjeli vratiti taj važni objekt i staviti ga u funkciju kulturnih potreba hrvatskoga naroda, kaže Zdenko Antunović, hrvatski pjesnik i dugogodišnji politički dužnosnik iz Bugojna. Kao diplomirani arhitekt po zanimanju, Antunović je radio na obnovi doma. Obnovu je najvećim dijelom financirala Vlada SBŽ uz više jednokratnih financijskih potpora Vlade RH. Sada su u bugojanskom Hrvatskom domu smješteni i djeluju podružnica HKD Napredak, kinodvorana s 200 sjedećih mjesta gdje se održavaju različite prigodne priredbe i koncerti, knjižnica, ured Udruge hrvatskih invalida Domovinskoga rata i caffe bar “Napredak”.
- To je praktički kulturno središte Hrvata u Bugojnu. Tu imamo i jednu dvoranu sa stalnim postavama likovnih djela, a često imamo predstavljanje, kako književnih tako i dokumentacijskih djela domaćih hrvatskih autora i gostiju iz Hrvatske. Osim za potrebe materijalne obnove, hrvatska Vlada je mnogo učinila i na kompletiranju knjižnice kao i vezano uz nabavu narodnih nošnji za folklornu i glazbenu sekciju. Istaknuo bih Antu Grlića Radmana, našeg Bugojanca, vlasnika i direktora tvrtke “Agroproteinka” iz Zagreba, kao jednog od najvećih dobrotvora i donatora, kako za kulturne potrebe Hrvata tako i za potrebe crkve u Bugojnu. Svojim stalnim prilozima sufinancira i omogućava rad podružnice HKD Napredak u Bugojnu, ističe Zdenko Antunović.