Jamci su svojedobno bili jedna od najčešće spominjanih kategorija stanovništva u medijima. Potom je priča o korisnicima kredita obračunatih u švicarskim francima u drugi plan gurnula problem velikog broja građana BiH koji vraćaju tuđe kredite. U međuvremenu se dosta toga promijenilo. Donesen je Zakon o zaštiti jamaca u FBiH, a u RS-u je izmijenjen Zakon o bankama. Osim toga, poučeni lošim iskustvima, kako svojim tako i onim koji su doživjeli drugi građani, educirali su se o tome što je jamstvo, kakve to posljedice nosi. Zbog toga su banke bile prisiljene, prilikom odobravanja kredita, koristiti druge modele jamstava, odnosno bez jamaca.
Udruga krivi i pravosuđe
Nažalost, u Bosni i Hercegovini do sada je 35 jamaca umrlo od posljedica stresa jer su nezakonitim sudskim presudama obvezani vraćati tuđe kredite, tvrde u Udruzi za zaštitu jamaca BiH, iz koje poručuju da je, prema procjenama, svaki sudac za minulih deset godina u prosjeku izrekao najmanje po 1000 nezakonitih presuda protiv jamaca, bilo da su izrečene u parničnom postupku ili na osnovi mjenice bez pokrića.
– Više od desetljeća traje borba jamaca i stranih banaka. Do sada nijedan bankar nije kazneno gonjen zato što je, suprotno Zakonu o bankama, dao kredit kreditno nesposobnim fizičkim ili pravnim osobama u stanju bankrota. Zato sudovi u Bosni i Hercegovini nemilosrdno izriču presude protiv jamaca, iako su banke te koje su, kršeći pravila bankarskog poslovanja i ne vodeći računa o vlastitom kreditnom riziku, davale novac pravnim i fizičkim osobama bez ikakvih dugoročnih izvora, kao uvjet za servisiranje istih. Kao rezultat davanja kredita bez pokrića, suprotno bankarskoj legislativi, propale su mnoge banke – kažu u Udruzi za zaštitu jamaca BiH.
Ogromni iznosi
U Bosni i Hercegovini oko 200.000 žiranata otplaćuje ili je otplatilo rate dužnika koji su u trenutku odobrenja kredita već bili prezaduženi, odnosno kreditno nesposobni. Prema statističkim podacima koje je ranije iznijela Udruga, pojedinačni iznosi kredita koji su vraćani kreću se od nekoliko stotina do nekoliko desetina tisuća maraka. Zabilježeni su i slučajevi gdje jamci vraćaju tuđe kredite u vrijednosti i većoj od milijun maraka te su do sada vratili po 200.000 do 300.000 maraka. Prosječna visina kredita koje vraćaju jamci je između 3000 i 5000 maraka. Problem je što su svi dužnici, čiji su krediti pali na jamce, uzeli dva, tri, pet ili čak deset kredita.
Međutim, kada broj uzetih kredita naraste više od tri, onda se pada u jamu bez povratka. Donošenjem Zakona o zaštiti jamaca u Federaciji BiH i izmjena Zakona o bankama u RS-u 2013. godine zaštićeni su svi oni koji su postali jamci nakon dana njihova donošenja, ali oni nemaju retroaktivnu primjenu.