I ove godine, u organizaciji udruga proisteklih iz Domovinskog rata općine Fojnica, članovi udruga, zajedno s obiteljima poginulih branitelja stradalih na toj lokaciji prije 23 godine, te predstavnicima vjerskog i političkog života Hrvata Fojnice i središnje Bosne, na Bašinom su brdu odlučili prisjetiti se bitke za ovu u ratu jednu od strateških kota obrane središnje Bosne.
Vijenci, cvijeće i molitva u kapelici i ispred spomen-križa u znak sjećanja na 36 poginulih hrvatskih branitelja u bici za Bašino brdo - način je na koji se Hrvati Fojnice, ali i drugih općina središnje Bosne, prije svih, Kiseljaka i Kreševa, već 23 godine sjećaju bitke koja je u ovom kraju jedna od najvažnijih iz Domovinskog rata, piše Večernji list BiH.
Dostojanstven skup sjećanja i odavanja počasti hrvatskim braniteljima koji su život položili na oltar domovine zamalo se pretvorio u sukob sa skupinama koje su, okićene ratnim zastavama Armije RBiH, na Bašino brdo došle s namjerom izazvati incident. Skupina koju su činili vjerojatno bivši pripadnici Armije RBiH, a u njoj su Fojničani prepoznali i Saudina Fejzića, profesora povijesti, te druge istaknute bošnjačke dužnosnike iz Fojnice, stigla je baš u vrijeme obilježavanja 23. godišnjice na Bašinom brdu, na tu lokaciju.
“Nikad u ove 23 godine, koliko obilježavamo godišnjicu bitke za Bašino brdo, nikoga, osim obitelji hrvatskih branitelja, članova udruga, naših svećenika, političkih i kulturnih predstavnika hrvatskog naroda, nije bilo na ovom mjestu. Ovo je očigledna provokacija u kojoj su na perfidan način iskorištena i djeca koju su odrasli instruirali i nagovorili da nose ratne zastave i vrijeđaju žrtve koje su na današnji dan pale na Bašinom brdu od vojske koja se borila pod zastavama koje su nosili”, ispričao nam je jedan od očevidaca tog događaja, član udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Naš sugovornik potvrđuje kako se obitelji hrvatskih branitelja i čelnici udruga nisu dali isprovocirati te je incident većih razmjera, pa i otvoreni sukob, izbjegnut.
“Oni koji su došli provocirati obitelji žrtava i nas sudionike bitke ni danas, 23 godine poslije, očito se ne mogu pomiriti s tim da je HVO uspio zauzeti Bašino brdo, strateški važnu kotu s koje se kao na dlanu vide dijelovi općina Fojnica i Kiseljak, unatoč činjenici da je Armija RBiH te, ‘93. godine bila mnogo brojnija i nadmoćnija”, kazuje nam jedan od članova udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Odmazdu zbog zauzimanja Bašinog brda Hrvati ni ratne 1993. godine nisu dugo čekali, prisjećaju se sudionici ratnih događanja na području središnje Bosne. Samo dan poslije bitke, 13. studenoga 1993. godine, na pragu Samostana u Fojnici ubijeni su tadašnji gvardijan i vikar fra Nikica Miličević i fra Leon Migić.
Molitvu za duše svih poginulih hrvatskih branitelja Fojnice, ali i središnje Bosne, ove je godine, na Bašinom brdu, unatoč provokacijama, predvodio sadašnji fojnički gvardijan fra Miro Relota.