Posljednjih mjeseci više ljudi financijski je “nastradalo” nakon što je povjerovalo u sadržaj e-maila ili poruka pristiglih na mobilne uređaje, nakon čijeg su se aktiviranja našli na meti online prevaranata. Više klijenata banaka oštećeno je za više desetaka tisuća maraka, zbog čega se razmišlja o promjeni načina odobravanja financijskih transakcija, ali i novčanom limitu, o čemu odlučuje svaka banka autonomno. Kako su nam otkrili u policiji, shema tih posljednjih prijevara uvijek je ista – pošiljatelj prevarant žrtvu najprije “informira” o važnim promjenama u računu, potrebi njihova ažuriranja ili pak ažuriranja mobilne aplikacije. S obzirom na aktualne probleme s pandemijom koronavirusa, računalni prevaranti upućuju poruke upozoravajući kako je ipak bolje da klijenti sve svoje usluge obavljaju online, a ne u prostorijama banke, piše Večernji list BiH.
Pod istragom
Poruke izgledaju jako uvjerljivo, u zaglavlju je naziv institucije koja šalje, a poveznica na kojoj se mogu aktivirati ažuriranja također sadrži riječi bankarskih institucija u kojima klijent ima usluge. No, ipak su u pitanju fantomske stranice napravljene u cilju prijevare. Problemi nastupaju kada ljudi povjeruju u autentičnost dostavljene elektroničke poruke, bilo da je upućena putem e-pošte ili pak mobilnog uređaja. Aktiviranjem dostavljene poveznice i ispunjavanjem obrasca s osobnim podacima koji uključuju ime i prezime, adresu, ali i broj bankovnog računa riskiraju da im s računa nestanu pozamašni novčani iznosi koji se prebacuju bilo na račune u Bosni i Hercegovini, ali najčešće u inozemstvo kada se radi o strancima. Međutim, nekoliko posljednjih slučajeva, kako su naveli iz policije, upravo je zabilježeno unutar granica Bosne i Hercegovine. Neki od tih slučajeva još se uvijek istražuju, a za cyber-kriminal nadležni su Federalna uprava policije, ali i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH. Računalni stručnjaci upozoravaju kako se radi o takozvanom phishingu (pecanju) podataka. Kada nesvjesno date odobrenje, prevarant može pristupiti vašim računima. Uz to, postoje i e-poruke ili pak SMS poruke koje sadrže poveznice i žele navesti korisnike da posjete web-stranice na kojima mogu preuzeti štetne ili maliciozne programe (malware), uz čiju pomoć prevaranti mogu doći do podataka ili pak novca. Stručnjaci upozoravaju da krivotvorene e-poruke mogu biti poslane s adresa koje su naizgled slične službenim adresama institucija s kojima inače komunicirate, ali ako ih pažljivije pogledate, uočit ćete razliku u odnosu na pravu adresu. Nikada se ne odgovara dostavom osobnih podataka bez prethodne provjere. Čim se traže osobni podaci, poput lozinke, podataka o korištenje internet-bankarstva, kontakata ili brojeva kreditnih kartica, uvijek se radi o prijevari. Kada su pak strani prevaranti u pitanju, koristi se Googleov prijevod pa su onda još uočljiviji njihovi pokušaji.
Preusmjeravanje
Stručnjaci pozivaju da se nikada ne reagira na e-poruke bez teksta koje imaju samo prilog. Bilo koja službena institucija posve sigurno neće poslati elektroničku poruku bez ikakva sadržaja. Upozoravaju i na to da se prije svakog otvaranja stranice koja se čini ispravnom najprije provjeri prava destinacija na koju ta poveznica šalje korisnika. Prije nego kliknete, prijeđite mišem preko poveznice i provjerite kako glasi adresa stranice na koju vas usmjerava. Potrebno je oprezno postupati sa svim elektroničkim porukama koje korisnici dobivaju. Uvijek treba imati na umu da se povratne adrese ili adrese pošiljatelja mogu lažirati.
Potpunu elektroničku adresu pošiljatelja može se provjeriti tako što se mišem ili stiskom ruke na ekran mobitela može prijeći preko naziva pošiljatelja. Jednako tako moguće je lažirati zaglavlje elektroničke poruke i poveznica na internetsku stranicu. I to se može provjeriti ako se prijeđe mišem iznad poveznice, onda se vidi druga stranica na koju se preusmjerava veza. •