Sunčanje je jedna od onih navika koje su dokazano štetne, a mnogima još uvijek primamljive. O štetnosti solarija, kao ekstremnog načina tamnjenja kože, raspravlja se godinama.
Kratki rukavi i otkrivene noge na početku ljeta pokazuju da je još uvijek puno onih koji su se oglušili na upozorenja.
Još uvijek nije dovoljna osviještenost o štetnosti kako sunca, tako i solarija, za koji se mislilo da je sigurniji način tamnjenje, no pokazalo se da to nije točno.
Solarij zdraviji od sunčanja – zabluda
Solariji su dokazano štetniji od sunčanja jer stvaraju 12 puta veće doze UVA zračenja. To ih u usporedbi sa sunčevim zračenjem čini puno opasnijima, ističe se u recentnom Nacionalnom programu prevencije i ranog otkrivanja melanoma.
UVA zračenje uzrokuje nastanak zloćudnih tumora primarno oštećujući DNA putem oksidativnog stresa.
Važno je naglasiti da se u solarije ugrađuju i lampe s UVB zračenjem koje izravno uzrokuju opekline i fotokancerogenezu. Samo jedno izlaganje UV zračenju u solariju povećava rizik za nastanak zloćudnih tumora kože – i to za razvoj melanoma za 20 posto, za razvoj planocelularnog karcinoma za 67 posto i bazocelularnog karcinoma za 29 posto.
Rizik za mlađe
Rizik je posebno naglašen u populaciji mlađoj od 35 godina, u kojoj korištenje solarija uzrokuje oko 75-postotni porast rizika nastanka melanoma.
Osim što uzrokuje pojavu zloćudnih tumora kože, upotreba solarija dovodi i do razvoja melanoma oka i različitih drugih oštećenja oka kao što su fotokeratitis, fotokonjunktivitis, upala rožnice i konjunktivitis, ali i ubrzani razvoj sive mrene.
Zakonski su propisi o upotrebi solarija različiti od zemlje do zemlje, pa su tako solariji sasvim zabranjeni u Australiji i Brazilu. No, u Hrvatskoj službenih zabrana, čak ni onih za maloljetnike – nema. Ipak, na moguće opasnosti upozorava i Hrvatski zavod za javno zdravstvo odakle naglašavaju kako je preplanuli ten kojemu svi težimo, obično – oštećenje kože!
Dobra priprema kože za sunčanje – zabluda
U Nacionalnom planu ističe se kao zabluda uvriježeno mišljenje da je dobro pripremiti kožu u solariju prije odlaska na ljetovanje.
Znanstveno je neutemeljena tvrdnja da će preplanuli ten, stečen u solariju, djelovati preventivno za nastanak opeklina tijekom daljnjeg sunčanja. Ten dobiven korištenjem solarija stvara zaštitu jednaku SPF vrijednosti 3 do 4. Ona ne sprječava nastanak crvenila i opeklina te se svejedno preporuča korištenje svih oblika zaštite od sunca.
Nadalje laboratorijski modeli su pokazali kako relativno kratkotrajno izlaganje umjetnom izvoru UV zračenja koje ne dovodi do crvenila kože, svejedno može potaknuti malignu alteraciju kože.
Solarij opskrbljuje vitaminom D – zabluda
Znanstveno je neutemeljena i tvrdnja da je primjena solarija zdrava jer njime opskrbljujemo tijelo vitaminom D. Dobiti dovoljno vitamina D u solariju na zdrav način nije moguće. Lampe emitiraju dominantno UVA zračenje, a za stvaranje vitamina D potrebno je dominantno UVB zračenje. UV zračenje iz bilo kakvog izvora odgovorno je za do 90 posto melanoma kože. Daleko sigurniji način dobivanja vitamina D zdrava je i uravnotežena prehrana te kratkotrajno izlaganje sunčevu zračenju prije 10 sati ujutro i iza 16 sati poslije podne.
Hiperpigmentacija i staračke pjege
UV zrake izazivaju oslabljeni imunitet i ubrzano starenje kože. Oštećuju DNA u stanicama kože koja pamti svako izlaganje suncu tijekom života. To može izazvati nekontrolirani rast stanica i nastanak melanoma, jednog od najinvazivnijih karcinoma uopće. Nastaju i brojna druga oštećenja poput prekanceroznih promjena, ali i onih estetskih koji su jedan od razloga zbog kojih se ide u solarij, a krajnji rezultat je suprotan, jer je koža starija.
Naime, kratkoročna šteta može se očitovati kao ‘žarenje’, osjetljivost i ožiljci, a dugoročno kao fotostarenje. Fotostarenje, uzrokovano razgradnjom kolagena u koži, manifestira se smanjenjem elastičnosti kože, pojavom dubokih bora i finih linija, hiperpigmentacijama i staračkim pjegama.
Tanoreksija – ovisnost o solariju i preplanulom tenu
Međunarodna agencija za istraživanje raka uvrstila je 2009. godine solarije, zajedno s UV zračenjem sunca, u grupu karcinogena I. skupine. Tome se pridružuju i činjenice koje govore da je šest do devet posto žena oboljelih od melanoma u dobi od 18 do 35 godina koristilo solarij te kako više ljudi razvije karcinom kože zbog solarija nego karcinom pluća zbog pušenja. Unatoč tome što industrija solarija navodi kako su noviji modeli sigurniji za uporabu, meta-analiza iz 2014. pokazala kako nema razlike između modela prije i nakon 2000. godine.
Potrebu za pretjeranim sunčanjem i preplanulom kožom, usprkos stalnim upozorenjima, stručnjaci nazivaju novom vrstom ovisnosti, poznatom kao tanoreksija.
Oko 20 posto bjelkinja u SAD-u, u dobi od 18 do 30 godina koje koriste solarije, pokazuju znakove ovisnosti o preplanulom tenu.
Ovisnost
Pojedini liječnici uspoređuju sunčanje s ovisnošću o cigaretama. Ovakvu tvrdnju objašnjavaju aktiviranjem endorfina, hormona zadovoljstva koji se luči u obje situacije.
Ističu da je osobama izloženima ultraljubičastim zrakama aktivan dio mozga kao i kod pušača dok puši cigaretu.
“Tanoreksičari”, nalik drugim ovisnicima, u sunčanju traže bijeg od stresa koji izaziva škola, posao ili nešto treće zbog čega trpe pritisak. Zanimljivo je i da ovaj tip osoba, iako svjestan posljedica, i dalje ostaje na suncu.