Istraživanje o utjecaju lažnih vijesti i propagande, koje je provedeno među mladima u BiH i zemalja zapadnog Balkana te vršnjacima iz zemalja Višegradske skupine, pokazalo je koliko je velik negativni potencijal te pojave, osobito u BiH, koja je dodatno opterećena nacionalnim nasljeđem i podjelama, piše Večernji list BiH.
Kako su istaknuli sudionici sa Sveučilišta u Mostaru, koji su zajedno radili u okviru projekta slovačke nevladine organizacije Globsec s osam država središnje i jugoistočne Europe, dvije su tendencije posebno problematične na konkretnom slučaju u Bosni i Hercegovini.
Ne odudaraju od vršnjaka
“Govor mržnje je posebno istaknut od mladih kao jedno od općih načela našeg medijskog prostora. On je uvjetovan različitim stvarima, između ostaloga, i nacionalnom diferencijacijom medijskog prostora”, rekao je doc. dr. Dražen Barbarić, koordinator projekta za Bosnu i Hercegovinu, ističući kao drugu tendenciju izostanak digitalnih kompetencija i ozbiljan nedostatak medijske pismenosti.
“Nije više ista vrsta medijske pismenosti koja se nekada učila u školama i na fakultetima, odnosno koja je karakterizirala prošla vremena. Nalazimo se u potpuno novoj eri medijske pismenosti koja je u 21. stoljeću itekako determinirana novim medijima i društvenim mrežama u kojima su mladi najranjivija skupina. No, naši se mladi tu nipošto ne razlikuju od svojih vršnjaka u drugim analiziranim državama”, naglasio je.
Kolega u projektu, viši asistent Zoran Pervan, istaknuo je jako nizak stupanj medijske pismenosti i način borbe protiv lažnih vijesti. Dodatne probleme u BiH, prema njegovim riječima, stvaraju različite nacionalne skupine koje imaju svoje medije, a koje i mladi slijede prema nacionalnom ključu. “Mnogi od tih medija su pristrani i objavljuju različite informacije, među kojima prevladavaju pokušaji diskreditiranja različitih političara ili političkih stranaka. No, u takvim medijima ima i dosta vijesti vezanih uz sigurnost, poput priča o paravojskama ili terorističkim ćelijama”, dodao je Pervan. Jedna od objavljenih publikacija predstavlja izazove i probleme organizacija civilnog društva središnje i jugoistočne Europe. Doživljava ih se kao strane plaćenike preko kojih se vrši strana propaganda. Često se susreću s problemima kao što su urednička cenzura u mainstream medijima ili namjerno marginaliziranje.
Niska svjesnost
“U društvu je uočena niska razina svjesnosti o propagandi u medijima. Kao rezultat toga, pojedinci i organizacije koji se bave ovim problemom prisiljeni su raditi samostalno te nisu najbolje povezani”, istaknuo je viši asistent Mate Penava, koji je također sudjelovao u projektu. U okviru projekta bio je pokrenut i nagradni natječaj za mlade “Glazbom protiv obmana” kojim se željelo potaknuti mlade iz Bosne i Hercegovine na razmišljanje o prijetnjama te ukazati na njihovu široku rasprostranjenost i sve veći utjecaj koji imaju na našu društvenu realnost.
Prvo mjesto i novčana nagrada od 400 KM pripala je Ivani Bešlić-Penava iz Posušja koja je snimila kratki videouradak “Thrillaterala”, u čijem je središtu propaganda kontrole uma koju autorica ilustrira Iluminatom - okom glavnog glumca. •