Na pleća plavih odora bio je pao sav teret obrane države u nastajanju, koja nije imala svoju vojsku.
Naposljetku, Domovinski rat iznjedrio je 26 posebnih i specijalnih jedinica policije. To su ATJ Lučko, Zrakoplovna jedinica Lučko, Poskoci (PU zadarska), Omege (PU bjelovarsko-bilogorska), Grom (PU karlovačka), Orao (PU osječko-baranjska), Krpelj (PU vukovarsko-srijemska), Šimini anđeli pakla (PU brodsko-posavska), BATT (PU splitsko-dalmatinska), Jastrebovi (PU šibensko-kninska), Osa (PU sisačko-moslavačka), Ris (PU sisačko-moslavačka), Barun (PU krapinsko-zagorska), Tigar (PU ličko-senjska), Rode (PU varaždinska), Ajkule (PU primorsko-goranska), Grof (PU dubrovačko-neretvanska), Alfa (PU zagrebačka), Bak (PU istarska), Delta (PU vukovarsko-srijemska), Trenk (PU požeško-slavonska), Ban (PU koprivničko-križevačka), vod Zebre (PU brodsko-posavska), vod Požega (PU brodsko-posavska), vod Našice (PU osječko-baranjska), PP Lovinac (Vila Velebita). Reorganizacijom MUP-a koja će biti provedena u mandatu ministra Davora Božinovića policijske će jedinice opet nositi nazive postrojbi iz Domovinskog rata.
Rat je srećom odavna iza nas, no obljetnice – poput ovogodišnje kada obilježavamo tri desetljeća od akcije u kojoj je pala prva hrvatska žrtva u Domovinskome ratu – svakako su prigoda da podsjetimo i naglasimo kako je u prvoj godini obrane domovine hrvatska policija bila jedina organizirana oružana sila. U kući MUP-a u zagrebačkoj Savskoj ulici donosile su se odluke o obrani Hrvatske koje su na terenu provodili dragovoljci i pripadnici specijalnih postrojbi hrvatske policije. Bila je Velika subota 30. ožujka te ratne 1991. godine kada je predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuđman na sastanku u Banskim dvorima odlučno izgovorio:
“Sutra ujutru do 8 sati Plitvice moraju biti pod našom kontrolom!” Predsjednik Tuđman i Hrvatski sabor donijeli su odluku i državna je politika točno odredila koje postrojbe trebaju provesti akciju Plitvice. Te je subote bilo prošlo već dvanaest dana otkako je u Kninu donesena Odluka o odvajanju tzv. SAO Krajine od Republike Hrvatske. Četiri tjedna prije zbio se Pakrac, prvi oružani sukob hrvatske policije i srpskih terorista. A onda su se krvavi sukobi počeli nizati svakodnevno pretvarajući do jučer nestašne dječarce u junake koji će uz veliku žrtvu iznjedriti pobjedu u Domovinskom ratu.
Malo prije ponoći tog 30. ožujka 1991. godine prva specijalna postrojba MUP-a, Antiteroristička jedinica Lučko, kao prethodnica je zauzela Koranski most kako bi ga osigurala i onemogućila pobunjenike u sprečavanju ulaska hrvatskih snaga na Plitvička jezera. Zatim se u prvim satima 31. ožujka glavne snage Specijalne jedinice Rakitje spajaju s prethodnicom na mostu.
Cijelu je akciju vodio Marko Lukić, tadašnji pomoćnik ministra za specijalne jedinice i zapovjednik ATJ Lučko. Samo zapovjedništvo bilo je smješteno u Karlovcu, u postaji čiji je načelnik bio Ivan Štajduhar. – Ministri Josip Boljkovac i Martin Špegelj zvali su me na Tuškanac gdje sam doznao da sam određen da zapovijedam akcijom. Rekli su mi da složim koncepciju događaja. Odlučio sam da u operaciji sudjeluju ATJ Lučko i SJP Kumrovec, no zvao me Neven Martić i kazao da ne može pokrenuti jedinicu zbog neriješenog statusa nekih od pripadnika.
Odmah sam nazvao Josipa Lucića da se priključi i njegova Jedinica za posebne zadatke Rakitje – kaže Marko Lukić. Sve tri navedene postrojbe sudjelovale su u akciji na Plitvicama. Darku Rukavini, prvom zapovjedniku Jedinice za posebne namjene Rakitje, bila je povjerena zadaća da s pripadnicima Posebne jedinice policije Kumrovec osigurava bokove glavnih snaga od moguće intervencije iz smjera Bihaća:
– Bila je to specifična jedinica u kojoj su bili mahom ljudi iz Hercegovine željni suprotstaviti se neprijatelju. Da se netko oglušio o zapovijed, mogli smo izgubiti državu. Na izravnoj vezi imao sam ministre Boljkovca i Špegelja i naša je zadaća bila štiti bokove, iz smjera Bihaća – kaže Rukavina i danas se s ponosom sjećajući svojih suboraca.
Na čelu kolone koja je tog hladnog snježnog jutra stigla na Plitvice Anto Jurendić vozio je borbeno oklopno vozilo u kojem su bili specijalci iz Lučkoga. Dragovoljci iz Rakitja bili su u autobusu koji je vozio Ljubo Ćesić Rojs. Kad je borbeno oklopno vozilo zastalo ispred barikade sačinjene od stabala, martićevci su zapucali. Nekoliko je momaka ranjeno.
– Bili smo dvadesetogodišnjaci, družili se igrali, nogomet. I danas se sastajemo i viđamo. Ostali smo skupa. Uoči 30. obljetnice predsjednik Republike odlikovat će naše ranjene suborce. Pravda je spora, ali dostižna – kaže Nikola Županić koji je Krvavog Uskrsa 1991. bio pripadnik Jedinice za posebne namjene Rakitje evocirajući uspomene na tri sata dramatične, uspješno okončane akcije na Plitvicama.