BiH je ušla u 2019. sa zastarjelim propisima koji se tiču zaštite osobnih podataka građana, a upućeni upozoravaju da je stanje u toj oblasti sve lošije jer zloupotrebe vrebaju sa svih strana. Nadležne institucije Europske unije usvojile su novu Uredbu o zaštiti podataka i Smjernicu o prijenosima podataka u svrhu rada policije i pravosuđa još prije dvije godine, a njihova primjena u praksi počela je u svibnju 2018. BiH se, Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju s EU, obvezala da će, između ostalog, uskladiti zakone s europskim i svjetskim propisima iz oblasti zaštite osobnih podataka, ali iz Agencije čija je to nadležnost upozoravaju da u Vijeće ministara BiH nije bilo dovoljno sluha za to jer su im još lani ukazali na žurnost usklađivanja zakona s tim aktima. Ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH Petar Kovačević kaže za Glas Srpske da su nedavno formiranoj radnoj skupini za izradu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti osobnih podataka dostavili prijedlog zakona koji su, dodaje, članovi skupine gotovo u potpunosti prihvatili. Nacrt zakona je, kaže, poslan nadležnima u Vijeću ministara, odnosno u Ministarstvo civilnih poslova BiH, koje je i nositelj aktivnosti kada je riječ o izradi novog akta. Kovačević, međutim, ne može precizirati kako će se situacija dalje odvijati. - Već dosta kasnimo, a još smo i u procesu formiranja vlasti nakon izbora. Izrada tog akta je tek na početku. To je samo prva stepenica u nizu, tako da je nemoguće prognozirati kako će se situacija odvijati i kojom brzinom. S druge strane, zloupotreba je sve više - kazao je Kovačević i dodao da se i dalje u BiH ne možemo pohvaliti dobrom zaštitom osobnih podataka.•
zastarjeli propisi