Ova godina, kada je riječ o ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini, bit će ključna s obzirom na to da će sve razine vlasti uključene u kreiranje ekonomskih politika morati intenzivirati svoje aktivnosti kako bi pripremile prilično načeto bh. gospodarstvo na oporavak koji se očekuje tijekom 2022. godine.
Umanjene brojke
Sve prognoze koje su se davale sredinom prošle godine, a koje su predviđale nešto bolji rast u ovoj godini, ipak se neće moći obistiniti, a razlog je produljenje pandemije. No, i ovo što nam sada predviđaju svjetske financijske institucije može biti dobra polazna osnova za stabilizaciju gospodarskih prilika. Svjetska banka prognozira, navodi Faktor, kako bi bruto domaći proizvod (BDP) BiH u ovoj godini trebao porasti za 2,8 posto zauzda li se epidemija koronavirusa i obnove ekonomske aktivnosti.
Međutim, treba navesti kako će, prema projekcijama iz publikacije Svjetske banke Globalni ekonomski izgledi, rast BDP-a u BiH ipak biti manji za 0,8 postotnih bodova u odnosu na projekcije iz lipnja prošle godine kada je Svjetska banka prognozirala da će BDP u Bosni i Hercegovini 2021. godine porasti za 3,4 posto.
Izgledi su smanjeni budući da je zemlja pretrpjela pad bruto domaćeg proizvoda u 2020. godini od četiri posto, što je za 0,8 postotnih bodova slabije u odnosu na izvješće Svjetske banke iz lipnja prošle godine. Međutim, prava šansa za oporavak dolazi nam, ako je suditi prema predviđanjima Svjetske banke, 2022. godine kada se očekuje realni rast bosanskohercegovačkog BDP-a za 3,5 posto. Sve do tada vlasti u BiH morale bi početi provoditi nekoliko značajnih reformskih zahvata, dijelom se oslanjajući i na zajednički set socioekonomskih reformi. Jedna od ideja je da vlasti formiraju krizni ekonomski stožer koji će davati smjernice za ekonomski oporavak zemlje, dok u kontekstu konkretnih mjera MMF-a predlažu unaprjeđenje jedinstvenog ekonomskog prostora, reforme u pogledu digitalizacije, stvaranja jedinstvenog energetskog tržišta i promoviranje kreditne ekspanzije, uključujući i preko bolje naplate potraživanja.
Nastavak pregovora
Međutim, vlasti ipak nisu položile prvi ispit budući da nije postignut dogovor oko rokova koje je Međunarodni monetarni fond (MMF) postavio bh. vlastima za usvajanje pisma namjere za novi aranžman. Ipak, u danima koji su pred nama očekuje se novi krug razgovora o temi aranžamana, pri čemu su očekivanja s federalne strane kako će sporna pitanja biti riješena. Federacija Bosne i Hercegovine blizu je postizanja pune suglasnosti kada je riječ o obvezama ovog entiteta, u kontekstu pisma namjere i novog kredita MMF-a za BiH, rečeno je za BHRT iz Ureda federalnog premijera. Istodobno, osim od MMF-a, BiH može očekivati i pomoć EU-a u iznosu od 250 milijuna eura koja će biti raspodijeljena tako da Republika Srpska dobiva 37,5%, FBiH 61,5% i Distrikt Brčko 1%. Cilj makrofinancijske pomoći je da se pomogne Bosni i Hercegovini u proračunskim potrebama koje su se javile kao posljedica pandemije.