Hoće li pet milijuna kuna, s koliko će Vlada ovih dana pripomoći Slavoncima u suzbijanju najezde krvožednih komaraca, biti dovoljno, tek će se vidjeti. No alarm po pitanju te pošasti upaljen je nad čitavom Hrvatskom, a i šire jer, osim što su nesnosni, dosadni i bodu, vrste poput tigrastih komaraca, koji su se u Hrvatskoj pojavili prije 15-ak godina i kao invazivna vrsta proširili na gotovo cijelo područje Iste, Rijeke, Kvarnerskog primorja, Dalmacije i otoke te veće područje Zagreba, potencijalni su prijenosnici i opasnih virusa.
Više od 3000 vrsta
Iritantni kukci koji spadaju u red dvokrilaca na Zemlji su noćna mora već oko 170 milijuna godina. Ima ih više od 3000 vrsta i nastanjuju sve krajeve svijeta, osim polarnih, pustinjskih i područja iznad 1500 metara nadmorske visine, ali najčešće u blizini vode, neovisno o njenoj veličini i kvaliteti. Dosad je u Hrvatskoj pronađena 51 vrsta, na zagrebačkome području 29, od kojih je većina najaktivnija u sumrak ili u rano jutro, odnosno tijekom noći, kada je izraženija vlažnost zraka i niža temperatura.
Šumske vrste komaraca koje nas napadaju od proljeća nisu opasne i obično su kratkoročna prijetnja dok jače ne zatopli. Ovih dana, pak, pa sve do jeseni, najviše ćemo se braniti od kuliksa te azijskih tigrastih komaraca (Aedes albopictus) koji bodu cijeloga dana, agresivni su i potiskuju domicilnu vrstu, s obzirom na to da su sve prilagodljiviji, brzo se razmnožavaju i osvajaju nova područja. – Zagrepčani su zapravo privilegirani jer se komarci u nas redovito suzbijaju i u proljeće i u ljeto, larve pa odrasli. No ljudi moraju biti svjesni da nijedno prskanje neće uništiti baš sve komarce, naročito ako je u blizini dosta vlažnih staništa. Dovoljna je, naime, i mala količina vode da se razviju stotine jedinki pa im jedino možemo savjetovati da izbjegavaju boravak na otvorenom, koriste repelente, stave mrežice na prozore... – kazala nam je nedavno prim. dr. Mirjana Lana Kosanović Ličina, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Mjesto uboda, savjetovala je, najbolje je ne češati, a u slučaju da se pojavila alergijska reakcija, treba ga namazati lokalno antihistaminskom kremom.
Ima ih i zimi
Komarci su u svijetu zdravstveno najvažnija skupina kukaca, ističu u Zavodu, jer su prijenosnici uzročnika različitih zaraznih bolesti. Najčešće prenose malariju, dengue i žutu groznicu te razne tipove encefalitisa. No treba znati da malen broj vrsta može prenositi bolesti, većina su tek molestanti ili napasnici koji ometaju i uznemiruju ljude tijekom aktivnosti, boravka u prirodi i rekreaciji – i ugrožavaju im zdravlje u širem pogledu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više od polovine stanovništva planeta živi s rizikom obolijevanja od raznih bolesti u čijoj pojavi sudjeluju komarci, krpelji, nevidi (papatači), komarčići... A od toga 40 posto s rizikom obolijevanja od dengue groznice čije uzročnike prenose komarci. Hrvatska se, srećom, nalazi u dijelu svijeta u kojem bolesti od tih vektora nisu često zastupljene.
Posljednjih godina na području kontinentalnog dijela zemlje zabilježena je pojava groznice Zapadnog Nila, bolesti koju uzrokuje virus Zapadnog Nila (WNV) koji je prvi put izoliran 1937. u području zapadno od Nila u Ugandi, a glavni domaćini su mu divlje ptice. No pojava groznice Zapadnog Nila ni u nas, ističu, nije neočekivana jer se epidemije izazvane tim virusom bilježe i u susjednim zemljama tijekom posljednjih 15-ak godina. Infekcija virusom Zapadnog Nila u ljudi u 80 posto slučajeva prolazi neprimjetno, a samo u 20 posto pojavi se blaga bolest s povišenom temperaturom. Teška bolest središnjeg živčanog sustava pojavi se u manje od 5 posto zaraženih osoba, ponajprije starijih od 50 godina i kroničnih bolesnika. Komaraca u nas ponegdje ima i zimi. Svi prezimljuju, pa i tigrasti koji trpi temperature i ispod ništice. Neki komarci prezimljavaju u odraslom stadiju, neki u stadiju ličinke ili jaja. No, kad krene “sezona”, razvojni ciklus komaraca na ljetnim temperaturama traje svega pet do sedam dana, što znači da se u okolišu stalno razvijaju nove jedinke. Još ako su česte kiše koje im pogoduju, ili ljudska nebriga, nepažnja i nemar.
Sva voda u našem okolišu, čista ili onečišćena, u prirodnim i umjetnim staništima, poput poplavnih površina, kanala, lokava nakon kiše, stajaćica bez prirodnih neprijatelja ličinki komaraca, otvoreni spremnici u dvorištima i vrtovima, začepljeni slivnici i oluci, vaze na grobljima, odbačene boce, automobilske gume... potencijalna su legla komaraca. A kad polete, teško da im itko želi stajati na putu.