Osim što odavno, a možda nikada, nije bila u ovakvoj institucionalnoj i političkoj krizi, daytonska Bosna i Hercegovina nikada nije ovoliko zaostajala na europskom putu. Ono što se do prije nekoliko godina činilo samo kao "pitanje trenutka", a to je dobivanje kandidacijskog statusa, sada zvuči kao nemoguća misija, piše Večernji list BiH.
BiH nije spremna
Nitko više i ne kalkulira s mogućim datumom jer Bosna i Hercegovina ne poduzima ništa kako bi ispunila zadane uvjete. Od početka ovog mandata gotovo da nema ni jedne odluke ili poteza koji bi išao u prilog integracije BiH u Europsku uniju. Vanjska politika BiH gotovo i ne postoji, a način na koji djeluju Predsjedništvo i Ministarstvo vanjskih poslova BiH pokazuje cijelom svijetu da zemlja nije spremna ni za mnogo manje zahtjevne procese nego što je integracija u EU.
Predsjedništvo BiH energiju troši na svađe i prepucavanja. Posljednji primjer neučinkovitosti "kolektivnog šefa države" je neusvajanje prijedloga odluke o prihvaćanju međunarodnog sporazuma između Europske unije i BiH o sudjelovanju BiH u programu EU-a "Horizont Europe - Okvirni program za istraživanje i inovacije".
Predsjedništvo BiH zapravo i ne funkcionira kao kolektivno tijelo, već njegovi članovi nastupaju i unutar zemlje, a i na međunarodnom planu kao "slobodni strijelci". Stoga ne čudi što strani državnici izbjegavaju susrete s njima i što se na prste jedne ruke mogu nabrojiti oni koji su pohodili Sarajevo protekle tri godine. Sve se to vidi u Bruxellesu, baš kao i činjenica da Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH nisu u stanju deblokirati svoj rad te donijeti i najjednostavnije odluke. Za tako nefunkcionalnu državu članstvo u EU-u, pa i dobivanje kandidacijskog statusa, potpuno su nerealni.
Za razliku od BiH, ostale zemlje iz regije koje pretendiraju na članstvo i otvaraju pregovaračka poglavlja suočavaju se s potpuno drugim problemom. One svoje obveze na europskom putu shvaćaju mnogo ozbiljnije i djeluju u tom smjeru, ali njihovu integraciju u Uniju sprječava nepostojanje konsenzusa unutar EU-a o daljnjem proširenju.
Stare članice EU-a uvjetuju daljnje proširenje unutarnjim reformama u Uniji, dok zemlje istočne i središnje Europe podupiru nastavak širenja na zemlje zapadnog Balkana. Bez obzira na to kako se taj proces dalje odvijao, BiH se nema čemu nadati. S ovakvom političkom situacijom, odnosima i (ne)funkcioniranjem institucija vlasti, ni potpuno otvorena vrata EU-a ne predstavljaju nikakvu priliku. Teško je i zamisliti da bi bilo tko u EU-u ovako nefunkcionalnu i posvađanu državu prihvatio kao kandidata za članstvo.
Ispuniti 14 uvjeta
Europska komisija je u svom mišljenju pred BiH u svibnju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uvjeta koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu, podijeljenih u četiri područja - demokracija i funkcioniranje institucija, vladavina prava, osnovna prava i reforma javne uprave. Do sada je malo toga potpuno realizirano, a dobar je primjer deblokada izbornog procesa u Mostaru te ukidanje smrtne kazne u RS-u.
Među prioritetima su i izmjene Izbornog zakona BiH te izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH". Također se traži i reforma Ustavnog suda BiH koja bi trebala riješiti i pitanje stranih sudaca (od devet sudaca, tri su međunarodna). Od BiH se očekuje i da osigura pravnu sigurnost u pogledu podjele nadležnosti između različitih razina vlast kao i da ispuni ranije uvjete za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) i još mnogo toga. •