Božić je blagdan koji je mnogima omiljen, a došašće i advent mnogima su i najljepši dio godine. Iako zasigurno mislite da o Božiću znate sve, možda ipak i nije tako.
1. Božić se nije uvijek slavio 25. prosinca: Zapravo, nije se uopće slavio do 3. stoljeća. Dakako, u samoj Bibliji, u dijelu koji govori o rođenju Isusa, nema ni spomena o prosincu, a mnogi povjesničari vjeruju da je Isus, zbog kojeg se i slavi Božić, zapravo rođen u proljeće. No ono što se događalo u prosincu bile su Saturnalije, drevni rimski festival održavan u čast boga Saturna. Na tim su se festivalima održavale gozbe, razmjenjivali pokloni i prinosile žrtve u obliku životinja bogu Saturnu kako bi iduća godina bila plodna i uspješna. Danas se smatra kako se Božić slavi 25. prosinca upravo kako bi se jednako tako važan blagdan davanja i primanja uskladio s nekadašnjim Saturnalijama.
2. Tradicija slavljenja Božića izvorno je poganska: Povezana je sa zimskim solsticijem i stara je tisućama godina, baš kao i brojni drugi običaji kojima se ovaj blagdan danas obilježava. U ranim danima kršćanstvo se uglavnom širilo po gradovima dok su se poganska vjerovanja i tradicije zadržali u ruralnim krajevima. Riječ pogan zapravo i potječe od latinskog termina paganus koji se može prevesti kao polje, selo, seljak i sl. Kršćani su zazirali od pogana, ali su bili poprilično fascinirani njihovim svetkovinama i ritualima.
3. Božićno drvce njemački je izum iz 17. stoljeća: Ono također vuče korijene iz poganske prakse ukrašavanja kuće zelenilom u prosincu.Smatra se da su Germani inspiraciju pronašli u antičkim vjerovanjima. Zimzeleno drvo u njihovu je svijetu simboliziralo plodnost, a grane su kitili svijećama kako bi si osigurali dobar urod i odbili zle sile. Njemački princ Albert predstavio je tradiciju kićenja drvca svojoj supruzi, engleskoj kraljici Viktoriji i tada se tradicija počela širiti svijetom. Ujedno je kraljica Viktorija bila i ona koja je poslala prvu službenu božićnu čestitku nekog dužnosnika svome narodu.
4. U našim se krajevima prije umjesto božićnog drvca unosio badnjak: To je drvo prema kojem je taj dan i dobio ime. Uz taj su dan vezani mnogi folklorni običaji poput pjesama, unošenja slame u kuću, posta, stavljanja repe i novčanika ispod stolnjaka za plodnu novu godinu i brojnih drugih.
5. Ukrasi crvene i zlatne boje na boru nisu slučajni: Naime, kako se smatra, sve su te boje vezane za iskonsko značenje Božića. Crvena simbolizira Isusa i njegovu kasniju žrtvu, zelena život, a zlatna svjetlost i obilje.
6. Djed Mraz ili Djed Božićnjak nastao je iz ideje o Svetom Nikoli: Prema legendi, sveti Nikola iz mjesta Pataara, što je današnje područje Turske, bio je biskup, danas zaštitnik djece i žena koji je sva svoja zemaljska dobra odlučio podijeliti onima koji nemaju ništa. Tijekom prosinca darivao ih je sitnicama poput voća.Smatra se da je on umro 6. prosinca 343. godine, a s godinama se priča o njegovim djelima proširila čitavim svijetom. Upravo je taj svetac imao važnu ulogu u Nizozemskoj u vrijeme reformacije. Kako pak njegovo ime na nizozemskom glasi Sinter Klass, s vremenom je postao Santa Claus u engleskom govornom području, što se danas prevodi kao Djed Božićnjak.
7. Zabrana lika Djeda Božićnjaka: Austrijske i njemačke vlasti zabranile su lik Djeda Božićnjaka tvrdeći da je on proizvod Coca-Cole i da odvlači ljude od pravog značenja praznika. Inicijativa za ovu kampanju krenula je iz Beča gdje darove tradicionalno donosi sveti Nikola.
8. Običaj pečenja kolača: Češkom kralju Vjenceslavu (Vaclavu) može se zahvaliti lijep običaj pečenja raznih kolača i darivanja siromašnima i nemoćnima. Priča kaže kako je Vaclav s prozora svoje kraljevske palače vidio promrzla siromaha koji je na ulici tražio nešto za ogrjev, napunio košaru hranom i odnio mu. Također je priredio božićnu gozbu za svoje najsiromašnije podanike. Bilo je to u 10. stoljeću.
9. Izum božićnih čestitki: Grof Nikola Monte Mellini napisao je godine 1709. nekoliko stihova i rečenica s lijepim željama za Božić te poslao svojim prijateljima i rodbini, stoga se smatra izumiteljem božićnih čestitki. Iako je zamisao bila lijepo prihvaćena, slanje čestitki za Božić proširilo se tek u 19. stoljeću kada su dvije tiskare u Milanu počele prodavati razglednice s prigodnim crtežima.
10. Pjesma 'Tiha noć': Pjesmu “Tiha noć”, izvorno “Stille nacht”, napisao je župnik austrijskog gradića Oberndorfa Joseph Mohr a uglazbio učitelj Franz Gruber nakon što su se 1818. pokvarile orgulje župne crkve.