Za četvrtak je sazvana sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na kojoj bi se trebala naći dva zakona važna za europski put zemlje, dok bi usporedno s time predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto trebala održati sjednicu Koordinacije na kojoj bi se provjerilo mogu li se uskladiti prijepori nastali nakon novih prijedloga Europske komisije vezano uz sredstva iz Plana rasta, piše Večernji list BiH.
Iako je za danas bio sazvan sastanak čelnika zemalja zapadnog Balkana u Bruxellesu s vodećim ljudima zaduženim za proširenje i suradnju, odgođen je, a moguće da dio razloga leži i u izostanku dogovora u Bosni i Hercegovini iz koje još jedino nije stigao signal o prihvaćanju Reformske agende, što je preduvjet da Bosna i Hercegovina pristupi sredstvima iz Plana rasta za zapadni Balkan.
Odgođen susret?!
S novom povjerenicom za proširenje Martom Kos i ravnateljem Uprave za proširenje Janom Koopermanom navodno su radni doručak trebali imati predsjednici i premijeri zemalja zapadnoga Balkana. Pa ipak, zbog obveza koje se upravo tiču europskih tema tamo nije mogla otputovati Krišto. Hoće li se na predstojećoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine naći prijedlog Zakona o zaštiti osobnih podataka, ovisit će o razgovorima i usuglašavanju ovoga dokumenta na kojemu rade stručne skupine.
Vlasti Republike Srpske jako su oprezne oko prijedloga reformi, posebice oko onih koje dovode do jačanja državnih nadležnosti. Na posljednjem sastanku lidera u Mostaru rečeno je kako su najviše dva do tri članka toga zakona prijeporna, dok su navodno usklađene pojedinosti oko Zakona o graničnom nadzoru. Istodobno, Plan rasta sada je uvjetovan očekivanjima iz Republike Srpske oko definiranja pitanja donošenja Zakona o Ustavnome sudu Bosne i Hercegovine, kojim bi se utvrdio odlazak sudaca stranaca iz te institucije. S druge strane, najglasniji u protivljenju ostaju iz Stranke demokratske akcije, čiji se premijeri iz četiriju županija protive usvajanju odredbi Plana rasta samo kako bi napakostili strankama probošnjačke “trojke” i prikazali ih nesposobnima.
I dok je nepoznato hoće li dva zakona stići na dnevni red, tamo će se naći prijedlozi i izvješća vezani uz ekonomski razvoj, sigurnost, ljudska prava i međunarodne odnose. Jedan od ključnih prijedloga bit će Razvojno-investicijski program BiH za razdoblje 2025. - 2027. koji predviđa značajna ulaganja u projekte infrastrukture, energetske učinkovitosti i digitalizacije. Ovaj program uključuje projekte izgradnje autocesta, poticanje obnovljivih izvora energije i poboljšanje energetske infrastrukture, što je ključno za dugoročni ekonomski rast i konkurentnost zemlje. Također, Ministarstvo financija i riznice BiH predložit će srednjoročnu strategiju upravljanja dugom za razdoblje 2023. - 2026. godine, koja ima za cilj smanjenje javnog duga i osiguranje fiskalne stabilnosti. Strategija uključuje mjere za optimizaciju javnih financija i smanjenje fiskalnih pritisaka, što je važno za održivost ekonomije u budućnosti.
Projekt “Poklečani”
Također, razmatrat će se projekt izgradnje vjetroelektrane Poklečani, financiran kroz suradnju s Europskom investicijskom bankom. Ovaj projekt doprinosi smanjenju emisije CO2 i jačanju energetske neovisnosti BiH te predstavlja korak prema održivom razvoju. Ministarstvo sigurnosti BiH predložit će odluku o obvezi davanja biometrijskih podataka stranaca, što bi poboljšalo sigurnosnu kontrolu na granicama zemlje, osobito u kontekstu migracija i ilegalnih prelazaka granice. Također, bit će raspravljano o dugoročnom projektu razminiranja za razdoblje 2025. - 2027. godine, kao i o kriterijima za imenovanje ombudsmana za zaštitu potrošača. Ovaj prijedlog usmjeren je na jačanje zaštite prava potrošača i poboljšanje administrativnih procesa u BiH.
Uprava za ekonomsko planiranje izvještavat će o makroekonomskim pokazateljima za 2024. godinu koji će pružiti uvid u kretanje BDP-a, inflacije i nezaposlenosti te pomoći u oblikovanju daljnjih ekonomskih politika. Na sjednici će također biti predstavljena izvješća o napretku BiH u okviru Globalnog partnerstva za učinkovitu razvojnu suradnju i stanje ljudskih prava u BiH. Ovi dokumenti bit će važni za nastavak procesa europskih integracija i za jačanje međunarodnih odnosa BiH. Ova sjednica je ujedno jedna od najvažnijih koje će pokazati je li vladajuća koalicija u novoj krizi ili je spremna za novi eurouzlet. •
