Novoimenovani posebni američki predstavnik za Zapadni Balkan Matthew Palmer na marginama Bledskog strateškog foruma komentirao je i budućnost Bosne i Hercegovine.
Palmer je izjavio da je najveći diplomatski uspjeh u regiji bio Daytonski mirovni sporazum koji je zaustavio rat u BiH.
"Daytonski sporazum nikada nije bio zamišljen kao fiksni okvir, nego kao okvir koji se mijenja. No, ja sam skloniji evoluciji nego revoluciji utjecaja tog sporazuma", kazao je Palmer za Delo, te dodao je Daytonski sporazum "još živ".
Američki dužnosnik je pred novinarima izrazio nadu da će lideri u BiH što prije pronaći kompromis.
"U BiH trebamo neku vrstu političke reforme koja će podržati snažne i funkcionalne institucije na državnoj razini i na razini FBiH. Posvećen sam partnerskom radu s vlastima na svim razinama", poručio je Palmer, prenosi Klix.ba.
Što se tiče približavanja BiH ka članstvu u NATO-u, Palmer je istaknuo da slanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) ne znači članstvo već bolja i kvalitetnija suradnja.
On je kazao da slanje ANP-a predstavlja jačanje sektora obrane i sigurnosti, a da odluka o članstvu u NATO savezu dolazi mnogo iza toga.
"Bit će dosta prilike za političare u BiH da razgovaraju o tome", rekao je Palmer.
Na Bledu će visoki dužnosnici razgovarati o situaciji u državama Zapadnog Balkana te euroatlantskim integracijama tih zemalja.
- Cilj mi je što prije vratiti Beograd i Prištinu za pregovarački stol i osigurati dogovor, poručio je Matthew Palmer u intervjuu za Tanjug, prvom od imenovanja za posebnog predstavnika SAD za Zapadni Balkan.
Novoimenovani američki predstavnik ističe kako je prihvatio tu funkciju zato što smatra da se može postići sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, koji bi, kako on kaže, transformirao cijeli Balkan, otvorio europski put Srbije i Kosova, i bio "pozitivna stvar za regiju, Europu i SAD".
"Rješenje kosovskog pitanja je na mojoj agendi jako visoko. Imamo mogućnost i želimo je iskoristiti", kaže Palmer i precizira kako je njegov cilj što prije vratiti strane za pregovarački stol i osigurati dogovor.
Povratak Beograd i Prištine za pregovarački stol, ističe Palmer, kratkoročni je cilj SAD.
"Imamo izbore na Kosovu 6. listopada, a u Srbiji će biti održani na proljeće. Imat ćemo mogućost za nastavak pregovora između dva izbora koju trebamo iskoristiti. Nadamo se da će obje strane iskoristiti tu priliku koja se ukazuje", naglasio je on.
Palmer je kazao kako u ovom procesu postoji niz izazova, a jedan je da se što prije nastave pregovori, a drugi da se pronađe dovoljno zajedničke osnove za pregovore.
Izrazio je nadu da će iduća kosovska vlada suspendirati pristojbe kako bi omogućila obnovu dijaloga, i da će Beograd zaustaviti svoje napore na "međunarodnoj delegitimizaciji Kosova" i lobiranje kod drugih zemalja da povlače priznanje.
Sve to, prema njegovim riječima, "truje atmosferu" i čini teškim povratak pregovorima u konstruktivnom duhu.
"Takvo nešto nije od pomoći. Lobiranje kod, prije svega malih zemalja, da povuku priznanje, je možda taktički uspjeh za Srbiju, ali košta Beograd da očuva svoj interes i postigne dogovor o normalizaciji. Nadamo se da će obje strane razumjeti svoje interes i postići dogovor", kazao je on.
SAD bi željele, ne krije Palmer, da vide međusobno priznanje kao središnju točku dogovora.
Naglasio je da nitko ne treba imati osjećaj da je izgubio, i da nema razloga da kompromis bude pobjeda za Srbiju, Kosovo i međunarodnu zajednicu.
"To će zahtjevati kompromis, neku vrstu empatije, razumijevanje kako druga strana gleda na stvari i spremnost na suradnju u pronalaženju dogovora koji bi bio lokalno prihvatljiv, a ujedno bi se moglo građanima predstavi kao pravo rješenje", objasnio je Palmer.
Trla baba lan da joj prođe dan.