Svjetska zdravstvena organizacija bilježi oko 3 milijuna trovanja godišnje prouzročena pesticidima, od čega čak oko 220.000 sa smrtnim ishodom, uglavnom u zemljama u razvoju.
U zemljama u kojima zakoni vezani uz primjenu kemijskih sredstava u proizvodnji hrane nisu dobro regulirani ili se provode dosljedno, količine pesticida u hrani dosežu zabrinjavajuće visoke razine. Međutim, čak i niske količine pesticida u hrani mogu djelovati štetno na organizam tijekom godina, odnosno kroz redovitu konzumaciju, a posebice osjetljivu skupinu čine djeca.
Tretiranje pesticidima
Danas je vrlo teško pronaći namirnice koje nisu tretirane pesticidima.
Tijekom uzgoja neke namirnice tretiraju se pesticidima čak više od 20 puta, a nakon toga i drugim kemijskim sredstvima kako bi što dulje ostale svježe tijekom skladištenja. Najviše pesticida nalazi se u jagodama, špinatu, breskvama, jabukama, kruškama, trešnjama, grožđu, celeru, rajčicama, paprikama, krumpiru, krastavcima, zelenoj salati, grašku. Iako organsko voće i povrće postaje sve dostupnije, organsko ne znači nužno i slobodno od pesticida, tako da je jedini način da budete sigurni u ispravnost svojih namirnica njihov uzgoj u vlastitom vrtu. Međutim, malo tko raspolaže svojim vrtom i voćnjakom, pa je potrebno znati kako smanjiti količinu toksičnih tvari u kupovnim namirnicama. Uz malo vremena i truda moguće je s kupovnih namirnica skinuti i više od 75% štetnih ostataka pesticida. S obzirom na to da se najviše toksina zadržava na kori, obvezno je odstranite.
Kontrola proizvoda
Dugotrajna izloženost pesticidima može imati teške posljedice na živčani sustav te prouzročiti slabo pamćenje, poteškoće u koordinaciji te smanjiti reflekse, vidne sposobnosti i motoričke vještine. Ti simptomi obično su vrlo suptilni i razvijaju se polako, a rijetko se njihov uzrok prepoznaje upravo u pesticidima. Toksini iz pesticida mogu prouzročiti i astmu, alergije, hiperosjetljivost, hormonske probleme, bolesti reproduktivnog i probavnog sustava. Njihova sposobnost uništavanja zdravih stanica može dovesti i do razvoja karcinoma. Brojni pesticidi koji su donedavno smatrani bezopasnima blokiraju djelovanje muških hormona. Pesticidi iz voća i povrća mogu i udvostručiti rizik od razvijanja ADHD-a, odnosno poremećaja hiperaktivnosti i deficita pozornosti kod djece.
U sklopu Programa kontrole ostataka pesticida u proizvodima biljnog i životinjskog podrijetla i na njima u 2019. u BiH izvršeno je uzorkovanje 21 različitog proizvoda. Uzeto je 195 uzoraka - 66 voća, 55 povrća, 24 žitarica i 50 uzoraka ostalih kategorija hrane (hrana za dojenčad i malu djecu, vino od grožđa, kravlje mlijeko, kokošja jaja, svinjska mast). Od 195 uzoraka, 141 (72,3%) nije sadržavao ostatke pesticida na razini kvantifikacije, 54 uzorka (27,7%) su sadržavala ostatke pesticida u ili iznad razine kvantifikacije.